Page 26 - STAV broj 292
P. 26
POLITIKA
ponašanje Armenije iritira i znatno joj svjestan i upravo je zato Armeniju ozna- Susreti šefova dviju država u zapadnim
otežava odnose s Azerbejdžanom, koji je čio kao najveću opasnost i prijetnju miru prijestolnicama poput onog u Ženevi 2017.
za nju važan kao ekonomski partner, ali i stabilnosti u cijeloj regiji. godine u organizaciji grupe Minsk, koja je
i kao poveznica s Iranom. Vanjska politi- formirana u okviru Organizacije za sigur-
ka Rusije, dolaskom na vlast Vladimira ARMENSKA DIJASPORA KAO IZVOR nost i saradnju (OSCE), nisu uspjeli postići
Putina, osim golih nacionalnih interesa PROBLEMA sporazum o okončanju spora i pronalasku
i ekonomske saradnje, također je dobrim Pitamo se odakle Armenija, ova mala, trajnog rješenja ovog najdužeg otvorenog
dijelom bazirana na panslavizmu, ali još ekonomski osiromašena zemlja, bez značaj- sukoba koji traje više od tri decenije.
više na zaštiti i jačanju pravoslavnih kr- nijih energetskih resursa, crpi toliku kuraž Obje zemlje nalaze se u politički ne-
šćanskih vrijednosti. Ohrabrena ruskim i aroganciju i daje sebi za pravo ponašati se stabilnom području Južnog Kavkaza. U
zaleđem, Armenija se ponaša arogantno i kao agresor i provokator. Jedan od razloga novijem periodu svog postojanja bile su
samouvjereno jer zna da, u krajnjoj kon- jeste rusko zaleđe koje garantira sigurnost. u sastavu Sovjetskog Saveza kao republi-
sekvenci, uvijek može računati na zaštitu Međutim, još značajniji razlog takvog osi- ke. Prije toga, za ovo područje nadmetale
Moskve. Toga su svjesne i Turska i Azer- onog ponašanja jeste snažan ekonomski su se Ruska Imperija, Perzijsko Carstvo
bejdžan i zato djeluju suzdržano, ne žele i politički utjecaj armenske dijaspore u i Osmansko Carstvo. Nakon Oktobarske
antagonizirati Moskvu, koja Južni Kavkaz svijetu, posebno u Sjedinjenim Američ- revolucije, Moskva je Nagorno-Karabah
smatra svojim predsobljem. kim Državama, Francuskoj, pa i u Rusiji. administrativno uredila kao autonomnu
Osim strukturalnih i historijski bli- Armenija je agresiju na susjednu državu oblast u okviru Republike Azerbejdžan,
skih veza, odnosi Armenije i Rusije nakon pokušala u svijetu predstaviti kao borbu za jer su tu Armeni činili većinsko stanov-
2018. godine prilično su usložnjeni i Ru- ostvarivanje svojih etničkih i teritorijalnih ništvo. S obzirom na karakter sovjetskog
sija uopće ne gleda blagonaklono na novu prava, a uz pomoć medijske mašinerije i komunističkog sistema, svako eventualno
Vladu Armenije ni na njenog šefa Nikola simpatija koje uživa na zapadu. izbijanje sukoba između dvije republike,
Pašinjana, koji je na vlast došao baršuna- ili dva naroda, bilo je onemogućeno silom.
stom revolucijom u uličnim protestima i Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine
scenariju koji su podupirali zapadni cen- dolazi do osamostaljenja dviju republika
tri moći i finansijer George Soros. Moskva Riječ je o posebno koje postaju suverene države. Autonomna
nije zaboravila neke Pašinjanove proble- oblast Nagorno-Karabah 1988. proglašava
matične antiruske izjave prije dolaska na osjetljivom geostrateškom nezavisnost i priključenje susjednoj Arme-
vlast, koje su pozitivno odjeknule na zapa- području od značaja niji. Vlasti u Bakuu na to nisu pristale i
du. Stoga, iako je Armenija faktički neka tom su se oštro suprotstavile, tako dolazi
vrsta ruskog vazala, postoji opasnost da za stabilnost globalne do oružanog sukoba. U šestogodišnjem
ona postane i inkubator antiruske poli- ratu poginulo je 30.000 ljudi, a po nekim
tike i platforma za destabilizaciju i ame- ekonomije. U slučaju da se procjenama i više od milion Azera etnič-
ričko podrivanje ruskih interesa na jugu armenski separatisti odluče ki je očišćeno i prognano. Primirje koje je
Kavkaza, i to upravo na način kako je to 1994. godine uspostavljeno pod patrona-
ranije pokušano preko Gruzije, što je iza- gađati naftne i plinske tom Rusije nije riješilo pitanje armenske
zvalo rusku vojnu intervenciju. To bi se tokove, sukob bi mogao agresije već je zamrznulo sukob nagradivši
moglo desiti i s armenskim provokacijama Armeniju ratnim plijenom i rezultatima
kojima želi izazvati jaku odmazdu Azer- eskalirati do te mjere da se i etničkog čišćenja.
bejdžana, što bi moglo dovesti do širenja Armenija je članica sigurnosne orga-
sukoba izvan azerbejdžanske teritorije. veće sile direktno uključe s nizacije i multilateralne alijanse CSTO,
Turska bi se u tom slučaju mogla uključiti obzirom na to da bi time bili koju su, pored Armenije, 15. maja 1992.
u rat na strani Azerbejdžana, a Rusija na godine formirale Rusija, Kazahstan, Kir-
strani Armenije. Erdoğan je toga duboko ugroženi njihovi širi interesi gistan, Tadžikistan i Uzbekistan, članice
26 8/10/2020 STAV