Page 27 - STAV broj 292

CIS-a. CSTO predvodi Rusija. Osim toga, prema Vladi u Bakuu, iako s Azerbejdža- regionalnih aktera koje određuju nacio-
Armenija je i članica Evroazijske ekonom- nom dijeli etničku i vjersku bliskost, uk- nalni, geopolitički i geostrateški interesi
ske unije (EEU), partnerstva pomoću kojeg ljučujući i zajedničku pripadnost šiijskoj bitan su faktor koji će utjecati na konačan
Rusija ostvaruje svoje ekonomske interese pravnoj školi (mezhebu). Stoga se postavlja ishod i pronalazak trajnog rješenja sukoba.
koji joj služe kao poluga za dominantnu pitanje kako je moguće da Iran bude bliži Kakav će plan biti ponuđen kao trajno
ulogu u regiji. Rusija je i glavni trgovin- pravoslavnoj Armeniji, a ne Azerbejdža- rješenje za uspostavu mira, pokazat će i ko
ski partner Armenije. nu. Većina muslimana Azerbejdžana jesu ustvari povlači glavne konce u Južnom Kav-
šiije. U jezičko-kulturološkom pogledu, kazu. Odnosi suprotstavljenih regionalnih
ULOGA I POZICIJA IRANA pak, Azeri su bliži Turcima. U sjevernoj sila, posebno Rusije i Turske, koje su pone-
S druge strane, Turska ima slične od- iranskoj provinciji Azerbejdžan živi više kad u antagonističkom, ali češće su u ko-
nose s Azerbejdžanom, koji predstavlja od tri miliona etničkih Azera. Iako su oni operativnom odnosu, dokaz je da se modus
drugog najvećeg trgovinskog partnera Tur- prilično integrirani u iransko društvo – operandi međunarodnih odnosa korjenito
ske. Osim toga, treba imati u vidu značaj čak je i vrhovni vođa Irana Ali Hamnei izmijenio. Stoga je danas teže predvidjeti
plinovoda Baku – Tbilisi – Ceyhan, koji po majci Azer – zbog povremenih etnič- ishod sukoba koji je u vrijeme hladnog rata
preko Gruzije povezuje dvije zemlje, a koji kih tenzija izazvanih aspiracijama za veći i američke globalne dominacije bio jedno-
pritom zaobilazi Armeniju. stupanj autonomije, Iran se boji da bi, uz stavniji. Uzimajući u obzir izloženo, čini
Zbog agresivnih optužbi Armenije na pomoć zapadnih sila, posebno Izraela, s se vjerovatnijim da će balans snaga nasto-
račun Turske za tzv. osmanski genocid nad kojim Azerbejdžan održava bliske diplo- jati održati status quo, uz određeni pomak
Armenima, Turska je 1993. zatvorila gra- matske i strateške odnose, Baku mogao u korist Azerbejdžana. Stoga, postoji vje-
nicu s Armenijom. Jerevan je taj čin pro- iranske Azere potaknuti na secesionizam rovatnoća da bure baruta na jugu Kavkaza
glasio blokadom Armenije. Zbog mlakih i pripajanje Azerbejdžanu. možda i neće eksplodirati, da će ratni sukob
odnosa s Gruzijom, s kojom se Jerevan Ovi strahovi znatno utječu na pravac koji još ne prestaje, uz diplomatske napore,
spori oko dijela teritorije na koji također vanjske politike Irana prema Armeniji, ipak ostati ograničen samo na Azerbejdžan
polaže pravo, zatvorenih granica s Tur- s kojom Iran historijski kultivira bliske iako Armenija priželjkuje njegovu eskala-
skom i sukoba s Azerbejdžanom, Arme- trgovinske, kulturne i političke odnose. ciju, kako bi uvlačenjem većih regionalnih
niji je preostala funkcionirajuća granica Bliske veze Irana s Rusijom također utje- aktera legitimizirala okupaciju i otimači-
jedino s Iranom. Iz ekonomskih interesa, ču na iranski odnos prema Azerbejdžanu. nu i uz pomoć Francuske i nekih snaga u
ali i povijesnih veza, Jerevan baštini bli- Sve to govori o složenosti odnosa u regiji Washingtonu, koje su joj naklonjene zahva-
ske odnose s Teheranom. Iran se zapravo Južnog Kavkaza, kompleksnim relacijama ljujući političkom i ekonomskom utjecaju
smatra jednim od neformalnih saveznika regionalnih aktera, njihovim interesima, armenske dijaspore, pokušati promijeniti
pravoslavne Armenije, u sukobu Armeni- strahovima i aspiracijama. Ukupnost tih karakter sukoba u svoju korist.
je i Azerbejdžana Iran je uvijek bio bliži odnosa ograničava, određuje i usmjerava Stoga je važno da Azerbejdžan svoje
Armeniji. Proteklih se dana u nekim me- ponašanje i poteze vlasti u Jerevanu i Ba- kontraofanzivne vojne operacije izvede
dijima čak špekuliralo da Iran snabdijeva kuu i ishod obnovljenog sukoba ovisit će oprezno i hirurški precizno, da one osta-
armenske pobunjenike u Nagorno-Kara- o ovim faktorima. nu isključivo u granicama Azerbejdžana
bahu oružjem kako bi oslabio poziciju Ba- bez obzira na provokativne manipulacije
kua. Međutim, vlasti u Teheranu ove su BURE BARUTA MOŽDA I NE Jerevana, te da Rusija i Turska ostanu suz-
optužbe kategorički odbacile kao netačne EKSPLODIRA držane i ne dopuste da njihovi suprotstav-
i tendenciozne. Rješenje spora i oružanog sukoba oko ljeni interesi, poput onih u Siriji ili Libiji,
Iran insistira da je neutralan i pokušava ONK-a manje će ovisiti o snazi dviju zema- eskaliraju u otvoreni sukob, što svakako
se pozicionirati kao posrednik u cilju di- lja. Uostalom, vojna superiornost neupore- priželjkuje ratnohuškačka klika u Jereva-
plomatskog rješenja sukoba dviju država. divo je na strani Azerbejdžana. Međuna- nu, koja je u protekle dvije godine stekla
Bez obzira na diplomatsku retoriku, činje- rodno pravo i pravda također idu u prilog naklonost centara moći na zapadu, poseb-
nica je da Iran gaji stanovito nepovjerenje Azerbejdžanu, ali kompleksnost odnosa no u Francuskoj. n

STAV 8/10/2020 27