Page 58 - STAV broj 257

DRUŠTVO

poziciju između 4000. i 5000, dok budžet od
40 do 100 miliona maraka “garantira” pozi-
ciju između 3000. i 4000. mjesta. Budžet iz-
među 100 i 200 miliona maraka univerzitetu
uglavnom “daje” mjesto između 1000. i 3000.
Za ulazak među 1.000 najboljih univerziteta
u svijetu potreban je budžet od 200 do 300
miliona maraka.
Prorektor za međunarodnu saradnju i
osiguranje kvaliteta Univerziteta u Zenici
Malik Čabaravdić kratko i jasno poručuje
– za bolja mjesta na listi potrebno je veće
ulaganje u naučno-istraživački rad i mlade, Prema njegovim riječima, pozicije je da Sveučilište Mostar postane što vid-
koji su nosioci naučno-istraživačkog rada. na listi povezane su s ulaganjima u nauč- ljivije, naša domena sum.ba mora se više
“Možemo mi popravljati ove kozmetičke no-istraživački rad. Zemlje Zapadne Evro- eksploatirati, što više se povezivati s dru-
stvari poput web-stranica, prisutnosti itd., ali pe za naučno-istraživački rad izdvajaju od gim sveučilištima. Rezultat je napredak u
bez naučno-istraživačkog rada nema ništa. dva do četiri posto svog GDPa, dok Bosna svim segmentima koje mjeri ‘Webometri-
Upravo nas ta izvrsnost u naučno-istraži- i Hercegovina izdvaja do 1 posto, mada cs’. Recimo, u segmentu koji je vezan za
vačkom radu vuče nazad”, kaže Čabaravdić je to bliže 0,1 posto GDP-a nego 1 posto. broj objavljenih javno dostupnih radova
i dodaje da je jedino rješenje pronalaženje na Google Scholaru popravili smo poziciju
načina finansiranja naučno-istraživačkog PREMALO MLADIH STALNO za 1.000 mjesta. Propisali smo da je uvjet
rada, odnosno uspostavljanje fondova za ZAPOSLENIH NA UNIVERZITETIMA za izbor u zvanja na Univerzitetu da kan-
naučno-istraživačke radove. Drugi problem jeste taj što je mali broj didat mora imati profil na Google Schola-
Sada se, kako kaže, profesori snala- mladih stalno zaposlenih na univerzitetima ru, jer dosta naših uposlenika uopće nije
ze kako znaju i umiju, prijavljuju se na u Bosni i Hercegovini, a oni bi trebali biti imalo otvoren profil. Ono što možemo
evropske fondove, dio finansiraju vlasti- nosioci naučno-istraživačkog rada. “Kod učiniti jeste da svi radovi koje objavlju-
tim novcem, dio participiraju univerziteti... nas je na svakom fakultetu jedno ili dvoje ju uposlenici Sveučilišta u Mostaru budu
Istina, postoji fond za naučno-istraživački takvih u zvanju asistenata, koji su zatrpani unificirani pod domenom sum.ba. Naš
rad u Federalnom ministarstvu obrazova- poslom u nastavi i ne mogu ni fizički stići problem bio je taj što i ono što smo radili
nja i nauke, ali su predviđeni pojedinačni da se bave naučno-istraživačkim radom”, nismo dovoljno dobro prezentirali. Nismo
iznosi od 10.000 do 15.000 maraka, što ne- kaže Čabaravdić. imali registar objavljenih radova na Sveu-
kada nije dovoljno ni za kupovinu opreme Ivo Čolak, prorektor za znanost i ra- čilištu, svaki fakultet imao je svoj posebni
potrebne za istraživanje. zvoj Sveučilišta Mostar, kaže da ne treba registar i ti radovi nisu bili prepoznati kao
I Čabaravdić je svjestan toga da je po- izmišljati toplu vodu da bi se shvatilo da radovi Sveučilišta Mostar. Ni najbolji na-
zicija na svjetskim listama bolja što se više stanje u znanosti odražava stanje u kom- učno-istraživački rad ne vrijedi ako se ne
ulaže u Univerzitet. Istina, značajnu ulogu pletnom društvu. objavi, a mi imamo marljive znanstvenike
prilikom rangiranja ima i broj studenata, “Jednostavno je – koliko para, toli- koji rade, ali ne objavljuju, ili ne objavlju-
broj profesora, tradicija univerziteta, stepen ko muzike. Ali uopće ne stojimo loše na ju pod domenom sum.ba i onda Sveučili-
integracije, sistem upravljanja kvalitetom, svjetskim listama koliko malo ulažemo”, šte nema koristi od toga. Također, bitno
ali sve je to skoro pa neznatno u odnosu na dodaje Čolak. je povezati se s našim partnerskim sveu-
važnost naučno-istraživačkog rada. Ipak, ističe on, ne možemo odgovor- čilištima širom svijeta, jer povezivanjem s
“Univerzitet u Zenici jedno vrijeme nost prebacivati na nekoga drugog, postoji njima prilikom objavljivanja radova naše
bio je drugi u Bosni i Hercegovini, ali tada prostor za napredak i univerziteti ga mo- Sveučilište postalo bi vidljivije. To mora-
naučno-istraživački rad nije uziman toliko raju iskoristiti. mo više raditi”, kaže Čolak.
u obzir. Kako je naučno-istraživački rad “Mi smo napravili strategiju i akcio- Prema njegovim riječima, proračun
postajao važniji, tako je naš Univerzitet ni plan kako da iskoristimo ovaj prostor Mostarskog sveučilišta približno je 20 mi-
padao na listi”, kaže Čabaravdić. i popravimo svoju poziciju na listi. Cilj liona maraka, a povećanje proračuna za 10
posto godišnje donijelo bi proporcional-
no pomicanje na listi prema gore, jer veća
ulaganja donose i veći rast.
“Da ne bude da samo tražimo od drža-
ve novac, prvo moramo iskoristiti prostor
koji imamo da napredujemo, pa tek onda,
kada iskoristimo ove mogućnosti, tražiti
više i od države”, kaže Čolak.
Komentirajući fondove za naučno-istra-
živački rad, Čolak kaže da federalni fond
jeste mali, ali visoko obrazovanje svakako
nije u nadležnosti Federacije BiH nego
kantona, a u kantonima takvi fondovi
uopće ne postoje.
Činjenica je da za sve treba novac, pa
i za kvalitetno obrazovanje. Koliko smo
spremni dati novca, toliko ćemo i muzike
dobiti. n

58 6/2/2020 STAV