Page 65 - STAV broj 257

u mojoj povijesti Bosne mogu ubilježiti tek kasabe Donja Tuzla na nebu primijećen angažirane hodže i popovi “pa su ih odbili
to da mi se nedavno, zapravo negdje jese- vatreni stup. U isto vrijeme viđeno je ne- i Božijom pomoći to je prestalo”.
nas, na povratku sa sijela, na putu ispriječio što nalik sofri za jelo, te neka bijela linija Danas bi se na ovu temu imalo štošta
medvjed. Ruku na srce, bilo je to meče, ali koja se protezala od neba do zemlje. Na- pribilježiti. Čak su i u mojoj džamiji jedno
i meče je medvjed. Meni to i nije bila neka kon sat, toga je nestalo. Nešto poslije, istog vrijeme na misteriozan način stvari pre-
atrakcija, ali su djeca sa zadnjeg sjedišta tako dana vatra u obliku zračnog kovitlaca pala mještane s jednog na drugo mjesto, a neko
vrisnula i graknula da sam pomislio da će nas je s neba na neka mjesta oko Bijeljine i Ja- se vrijeme govorkalo o neobičnoj ženi na
meče pojesti. I dok su se oni snašli i pronaš- nje. Kasnijim uvidom na tom mjestu nisu mahfilama. Nisam je nikad vidio, ali sam
li mobitele da ga fotografiraju, meče se hiti- pronađeni nikakvi tragovi. znao osjetiti nelagodu ako bi se noću sam
lo preko škarpe i zamaklo u šumu. Kolega E, sad, o čemu se zaista radilo – ne zavrnuo u džamiji. Nisam vidio ni miste-
kod kojeg sam sijelio potvrdio mi je da ga znamo. Znamo da se svako malo priča i riozno pomicanje stvari koje se, opet – gle
je i on vidio koju noć poslije, a zajednički piše o kojekakvim fenomenima, kako po čuda, više ne pomiču otkako je ugrađen
zaključak je da, ako je tu meče, tu mora biti nebesima, tako i po zemlji. Neko to čita nadzor. Jesam vidio raznih oboljenja, pa
i mečka. Ima li – nema li, ne znam, ali sam kao Božije znakove, a neko kao naučnu i seansi istjerivanja džina. Dakako, vidio
meče vidio i to precizno zabilježio. A lovci, fantastiku. Mogu zabilježiti, recimo, da sam i to da se razni oblici lijenosti i bezo-
da su ga i vidjeli, ne bi mu smjeli ništa jer je me je nedavno kontaktirao prijatelj s ne- brazluka pravdaju potrebom za učenjem
medo ipak zaštićena vrsta. običnim pitanjem. Vozio se, gle čuda, baš rukje, ali o tome nekom drugom prilikom.
Sidki bilježi da je 1802. godine “neki ve- prema Bihaću i primijetio je skup oblaka Sidki je zabilježio i to da je 1872. go-
liki predmet pao iz zraka na jedno mjesto, koji su doslovno formirali ogromnu ruku dine dva puta cvjetalo i davalo plod. Čak
dva sata hoda od tvrđave Bihać”. Bezbeli, s jasno vidljivim prstima. Fotografirao je je drugi plod skoro bio ukusniji od prvog.
narod se usplahirio. Primakli su se i vidje- i zaista izgleda kao ruka. Međutim, u isto Ovakvih pojava, barem po čuvanju, bilo je
li veliki šator, pa su počeli tumačiti, svako vrijeme napravio je i nekoliko snimaka. i u novije vrijeme, ali ih lično ne pamtim.
na svoj način. Najviše se govorkalo da je to Na njima ruke nema. Tražio je moje mi- Pamtim dobro jedino onaj veliki snijeg iz
predznak kijametskog dana. Vijest je stigla šljenje. Kroz šalu sam ga razbijao time da 2012. godine, čini mi se, s početka februara.
čak i do Dvora u Istanbulu, gdje je potvrđe- mu je vjerovatno šoferšajba prljava. Za- Piše Sidki kako je 1869. godine koza
no tumačenje koje je još ranije dao bosanski pravo, objašnjenja nisam imao. kod Stoca okozila jare i janje zajedno.
valija Ebu Bekir-paša. Bio je to, ni manje-ni Sidki opisuje kako je 1838. godine u Piše o Ajvaz-dedi, zapisima, prikaza-
više, nego balon koji su izmislili i pustili Sarajevu došlo do “pobune duhova”. De- ma, turbetima, sijelima, kugama...
Evropljani. Uglavnom, taj balon pušten je taljan opis svojevrsna je preteča modernih Piše o prelijepoj sehari zvanoj Bosna
u Bologni, pao je u more kod Ankone, dva horor-filmova u kojima dominira paranor- i Hercegovina.
putnika prekinula su uže i spasili se, balon malno. Huka, dreka, vika i svakojaki kriko- Ja je rado otvorih, pa ko voli, nek izvoli.
je odlebdio i pao kod Bihaća. vi po kućama, posebno “u kući bajraktara Valjda ćemo i mi tu seharu, bar do-
Također, Sidki bilježi da je u srijedu, 7. hadži Abdije”, utjerivali su strah u kosti u nekle, dopuniti našim vaktom i zema-
safera 1283. godine (21. juna 1866), iznad Sarajevu. Na kraju su, uz odobrenje vlasti, nom. n

STAV 6/2/2020 65