Page 49 - STAV broj 393

puta ponudio seks, a da me onda odvede centrima s izraženijom policijskom pri-
na utakmicu. Oba puta sam odbio ponu- sutnošću, a nekoliko je ispitanika posebno
du”, priča dječak Hasnen. Nekoliko is- istaknulo seksualno zlostavljanje dječaka.
pitanika spomenulo je da poznaju djecu “Bilo je djece koja su se ozlijedila,
koja su razmjenjivala seksualne usluge s uzela bi žilete i sjekla bi se. Bilo je čak i
odraslim muškarcima, obično onima na slučajeva da su se djeca bacala s mostova
moćnim pozicijama u migrantskoj zajed- zbog očaja i bijede, zbog jadnog načina
nici, jer su bili uključeni u krijumčarenje, života”, ispričao je Amin, dječak od 16 go-
trgovinu narkoticima ili drugi kriminal. dina. Djeca ispitana u istraživanju “Save
“Djeca nemaju novca, pa krijumčari im the Children” pokazivala su brojne simp-
nude, recimo, 60 eura, a onda ih seksu- tome povezane s izloženošću traumatskim
alno zlostavljaju. Oni jako dobro znaju događajima ili su prepoznala te simpto-
da, ako maloljetnik izađe iz kampa, ide me kod svoje braće i sestara i vršnjaka.

u drugi kamp, tako da će sigurno biti u Takva snažna i nepovoljna iskustva
nekom kampu”, kaže Arham. tokom ranog i srednjeg djetinjstva i ado-
Posebno su na meti bila djeca koju su lescencije obično su povezana s dugotraj-
smatrali lijepima. “Kada vide da je neko nim mentalnim i fizičkim zdravstvenim
fin, povuku ga ustranu i rade šta hoće s poteškoćama i oštećenjem kognitivnog,
njim. Također s djevojkama”, ispričao je emocionalnog i socijalnog funkcionira-
dječak Hasen.“Djeca od oko 12 [godina] nja. Kod mlađe djece reakcije na nasilje
obično su žrtve nasilja. Kad ima lijepog obično uključuju pretjerani strah, poteš-
dečka, zlostavljaju ga, a policija ništa ne koće s uspavljivanjem i spavanjem, dok
radi. Nije bitno je li dijete s porodicom starija djeca navode da su im se ponavlja-
ili samo. Ako je lijep, to je dovoljno [da la neželjena sjećanja na traumatska isku-
bude meta seksualnog zlostavljanja].” stva (flashbackovi) te su doživjeli osjećaj ne isplaćuju. Osim opasnog rada, djeca
Djeca su često opisivala ovo zlostav- bespomoćnosti, besperspektivnosti, re- su ispričala da su neka djeca izbjeglice i
ljanje kao motivirano etničkim sukobima, zignacije, gubitka prethodno usvojenih migranti angažirana i u drugim oblicima
koje je počinio neko ko pripada drugoj et- vrijednosti, uvjerenja i pogleda na svijet dječijeg rada, uključujući komercijalno
ničkoj skupini od intervjuiranog djeteta, i međuljudske odnose, kao i na vlastitu seksualno iskorištavanje i prosjačenje.
bilo Pakistanca, Afganistanca ili Kurda. poziciju, ulogu i vrijednost. “Bilo je djece koja su bila na korak do
Pijani muškarci također se često navode Brojni su primjeri samoozljeđivanja, preseljenja, uglavnom u Švedsku, koja bi
kao silovatelji. pokušaja samoubistava i zloupotrebe dro- napuštala program kako bi neregularno
ga, a neka su djeca potražila zaštitu tako nastavila put. Roditelji, očevi, rijetko bi
PSIHOLOŠKO ZLOSTAVLJANJE što su se uključila u kriminalne i seksu- se složili, jer kažu da je važno da dijete što
Svako ispitano dijete opisalo je da su alne aktivnosti s krijumčarima i drugim prije počne raditi kako bi mogli poslati no-
mu prijetili, ucjenjivali ga, ponižavali ili odraslim osobama. vac u zemlju porijekla, a to u Švedskoj ne
vrijeđali krijumčari, policajci i pripadni- bi bilo moguće”, ispričali su iz jedne NVO.
ci lokalnog stanovništva. Četvero od 48 PRONALAZAK POSLA Prema pričama djece, pronaći posao
djece reklo je da su oteti radi otkupnine Tokom putovanja mnoga su djeca ra- nije lahko u svakoj zemlji na putu. U Sr-
na toj ruti, a nekoliko druge djece svje- zličite dobi izjavila da su morala raditi, biji i BiH, gdje se duže zadržavaju pred
dočilo je otmicama ili je poznavalo djecu posebno ona starija od 10 godina i dječaci zatvorenim granicama Mađarske i Hrvat-
koja su oteta na migrantskoj ruti. Djeca bez pratnje. Djeca ovaj rad vide kao ne- ske, “nema posla”. Ujedno je dječiji rad
su se na balkanskoj ruti također suočila izbježan i neophodan jer moraju zaradi- ograničen propisima i komplikovano je
s etničkom, vjerskom i drugim oblicima ti novac da bi nastavili svoje putovanje. dobiti dozvolu za rad, čak i ako su starija
diskriminacije koje prepoznaju i doživ- Djeca navode da su najčešće bila uključe- od 15 godina i mogu raditi prema lokalnim
ljavaju kao nepravedne i ponižavajuće. na u rad u zemljama u kojima su boravila propisima. “Niko vas neće pitati za posao
Uvjeti u objektima u kojima su smje- duže, nakon sporazuma između Evropske (u Bosni). Također, nemate ni pravo ra-
štena ili zadržana djeca nakon hapšenja unije i Turske 2016. diti ovdje”, kazao je 17-godišnji Mahdi.
na granicama, te drugim smještajima U Turskoj su djeca radila u tvornica- Nemogućnost ostvarivanja legalne zara-
duž balkanske rute često su nehumani, ma, a u Grčkoj na farmama. Gotovo svako de otvara puteve za daljnje zlostavljanje
ponižavajući i neprilagođeni njihovim treće ispitano dijete svjedočilo je vrbova- djece koja “zaglave” na Balkanu.
potrebama. Djeca su rekla da su ti objek- nju za aktivnosti krijumčara, prvenstveno Nekoliko dječaka podijelilo je svoja
ti često hladni, bez kreveta i grijanja, te s vezane uz prelazak granice, a daleko rje- iskustva o djeci koja su bila prisiljena po-
ograničenim mogućnostima slobode kre- đe za prodaju droge. Uvjeti u kojima dje- magati u krijumčarenju ljudi preko gra-
tanja i održavanja higijene. Ti su se uvjeti ca rade često su neprikladni, nehumani i nica kako bi zaradili novac. Neka su djeca
pogoršali tokom pandemije COVID-19. zabranjeni međunarodnim konvencijama regrutovana da se pridruže krijumčarima,
Djeca su opisala negativna iskustva u koje reguliraju dječiji rad. Djeca ponekad dok druga nude svoju pomoć, prate krijum-
objektima u Grčkoj i istakla da je uništeni rade u dugim smjenama, čak i do 14 sati, čare nekoliko puta kako bi naučili posao,
kamp Moria na otoku Lezbosu bio poseb- u opasnim uvjetima koji imaju posljedi- a zatim i sami počnu krijumčariti ljude,
no opasan. Osim nedostatka usluga, za- ce za njihovo fizičko i mentalno zdravlje naizgled odgađajući ili odustajući od svog
štite i podrške, opisali su klimu straha od i teške posljedice na njihovo razvoj. putovanja u Zapadnu i Sjevernu Evropu.
seksualnog nasilja, posebno nad djecom, Ljudi koji zapošljavaju djecu ucjenjuju “Idu s krijumčarom nekoliko puta, a ka-
pljački, masovnih tuča, pa čak i ubistava. ih odgađanjem plaća, isplaćujući im znat- snije i sami postanu krijumčari... Onda za-
Nasilje nad djecom zabilježeno je čak i u no manje plaće od ostalih radnika koji su borave na Evropu, uzimaju ljude i prevode
bolje organiziranim grčkim prihvatnim na redovnom radnom mjestu ili ih uopće ih preko granice.” n

STAV 16/9/2022 49