Page 51 - STAV broj 393

LEPINA ILI SOMUN, ILI NEŠTO DRUGO

Kad sam uz ramazan išao u pekaru, i gužve. Pitam jednog u jeziku, i poprilično dominantna u Sarajevu i njegovoj
mlađeg gospodina ima li lepina, on mi pomalo otresito, okolini. Moglo bi se reći da navedena dva oblika imaju
uz mubareć ramazan uzvrati: Ovde ima samo somuna! normativni status leksema: i lepina i somun, iako je za-
Ne stigoh mu ništa odgovoriti, već je bio izišao. A zbi- ista teško odrediti granice norme u leksičkom sistemu.
lja, šta ćemo s tim izrazima kojima se označava mehko U mom jezičkom osjećaju lepina je lepina, a somun mi
okruglo kvascem zakuhano, ćurokotom potrušeno peci- je više kao neki okrugli hljepčić (ima u Trnovu izraz za
vo? Mislim da su kod nas najrasprotranjeniji oblici lepi- takav mali okrugli hljeb – bucman). To što imamo vlasti-
na i somun, ali postoje i varijacije lepinja i samun, mada tu projekciju pojmova kroz izraze govori o pojedinačnom
gdjegdje ima i pitica, pitaljki i još nekih izraza. Kad je ri- ili lično poimanju pojava, ali te pojave uvijek se nižu u
ječ o porijeklu ovih dvaju dominantnih oblika, situacija više zajedničke klase. Dakle, da se vratimo na početak i
je sljedeća. Lepina je u bosanski došla iz mađ. lepiny, spomenem mladog gospodina: i lepina i somun, ili ma-
a somun iz stgrč. psomon preko osmanskoturskog je- đarsko ili grčko, ili lepinja ili samun! Nećemo valjda lju-
zika. Posve je jasno da su se obje lekseme prilagodile de dijeliti po tome kako ko zove ovo pecivo! Jer, u per-
našem gramatičkom sistemu: s tim da je oblik lepinja, cepciji nekog prosječnog čovjeka, čiji je primjer bio ovaj
vjerovatno, nastao ili pod utjecajem osnovnog oblika, mlađahni gospodin s početka, neko ko govori lepina, ali
ili je pak riječ o dodatnom ponarodnjenju sufiksom -j-, i lepinja ili samun, svojevrsni je došljo jer u svom idio-
inače vrlo produktivom u tvorbi imenica. Somun je na- lektu posjeduje onu leksemu iz zavičajnog vokabulara
stao tako što je došlo do uprošćavanja početnu skupine za ono što on imenuje nekom drugom. I ispade, nismo
ps-, a zamjena o sa a u obliku samun prisutna je pojava jednaki. A to ne valja!

POVLAKA KAO HRANA

Čest je prilog jelima i pravi se od mlijeka. U narodu se od vrh-n-j-e, tj. ono što je na vrhu (mlijeka). Inače, ova ri-
različito naziva i vremenom, iako se odnosilo na prirodni ječ u bosanski jezički prostor, koliko mi je poznato, došla
proces nastanka, prodorom novih tehnoloških procesa, je s hrvatskog tla, i sve je više sastavni dio vokabulara –
formirale su se riječi koje se odnose na navedenu realiju, posebno kad kupujemo vrhnje za kuhanje, kada je gotovo
dobijajući svoja specificirana značenja. Riječ je o vrhnju, uvijek prisutna. Potvrda da je riječ vrhnje nova i vjerovat-
pavlaci i kajmaku. Uz ove riječi postoje i mileram, što je no neologistična, jeste to da nije došlo do jednačanje po
njemačka posuđenica i moglo bi se kazati – sinonim za mjestu tvorbe, jer bi trebao glasiti *vršnje. Eh sad, dolazi-
vrhnje i spomenutu pavlaku, a skorup je narodni slaven- mo do posljednje riječi, koja je redovno kod nas u normi:
ski naziv za kajmak, i to uglavnom sa slatkog prokuhalog pavlaka. Šta je to pavlaka? Ako s čisto morfološkog pri-
mlijeka, tvoren od glagola skoriti U tehnološkom smislu, stupa izvršimo analizu riječi, to izgleda ovako: pa-vlak-a.
očito je da skorup i kajmak nisu isto, iako su slični, jer je Jasno je da je -vlak- korijen riječi i da ima veze s glagolima
skorup od prokuhala, a kajmak od svježa mlijeka. Osim vlačiti, navlačiti, izvlačiti pa i povlačiti i sl. Šta je s prefik-
toga, kajmak danas ima drukčije značenje od spomenu- som pa-? Koliko je poznato, on je danas vrlo rijedak i ne
tih: vrhnja, pavlake i milerama, za koje možemo reći da koristi se u formiranju izvedenica; jedan takav primjer jeste
su sinonimne. Kajmak je primarno nešto što je nastalo u imenica pamet, u kojoj je ovo pa- svojevrsni prefiks jer je
domaćim uvjetima, iako, istina, ima slučajeva da se kaj- ostatak riječi -met ostatak starog prasl. korijena izvede-
mak fabrički obrađuje i pakuje. No, kajmak ili skorup po na iz oblika *męt- (up. eng. mind). S druge strane, vrlo je
strukturi se jasno razlikuje od pavlake odnosno vrhnja ili produktivan prefiks po, odakle se izvodi glagol povlačiti,
milerama jer je čvršći, žući i masniji. Postoji i mladi i stari, iz čega proizlazi oblik povlaka, koji je s jezičkog stanovi-
a može biti i zgoreliji, a u narodu ima mašinati i ručni. No, šta ispravan, a znači ustvari po-kup-i-ti kajmak, odnosno
vratimo se ovoj “blažoj varijanti kajmaka“ – vrhnju odnosno povlačiti kajmak. Pavlaka pada u vodu, a povlaka je oblik
pavlaci. Ako me sjećanje ne vara (a pošto nemam turski koji je narod itekako dobro znao da je ispravan i ovjeren.
etimološki rječnik), neko od orijentalista kazao mi je da tur. Naši normativni priručnici daju različite rezultate, a čini se,
kaymak znači ono što je na vrhu, a što se očito odnosi na najutemeljeniji oblik propisuje Pravopis iz 1996. E hajde
masnoće koje se skupljaju prilikom kiseljenja mlijeka. Tu ti sad dokaži da je povlaka, a ne pavlaka, ili da je povlaka
dolazimo do analogije spram riječi vrhnje, koja je nastala a nije vrhnje. A kajmak – to baška!

STAV 16/9/2022 51