Page 28 - STAV broj 179

politika

“Crvena lista” medija u BiH

Ne vjeruj medijima

koji lažu
“Raskrinkavanje je kreiralo crvenu i žutu listu medija kako bi čitaoci mogli lakše pratiti koji su
mediji skloniji medijskim manipulacijama. Na crvenoj listi Raskrinkavanja nalaze se mediji čiji je
makar jedan članak dobio ocjenu ‘lažna vijest’ u posljednja tri mjeseca. Na listu dolaze i mediji koji
su u posljednja tri mjeseca objavili tri članka s ocjenom ‘prenošenje lažne vijesti’. Za medije koji
se neprestano nalaze na ovoj listi možemo zaključiti da su nekredibilni i da njihove objave uvijek
treba dobro provjeriti prije nego što im se povjeruje”, kažu u Raskrinkavanje.ba

Piše: Jakub SALKIĆ jeste “fake news”. Godinu unazad Evrop- Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj. Ti lju-
jakub@stav.ba ska unija pokušava se boriti protiv feno- di definiraju lažne vijesti kao vijesti čiji
mena “fake news”, staviti ga pod kontrolu, je sadržaj polarizirajući ili sklon teorija-
Lažne vijesti stare su koliko i sam mada je pitanje regulacije online sadržaja ma zavjera koje nisu potkrijepljene činje-
ljudski rod. Uvijek su ljudi izmi- vrlo kompleksno i zahtjevno za regulaci- nicama. Njihova je analiza pokazala da
šljali, lagali, manipulirali. To nije ju. U Njemačkoj se još od početka ove go- su takve lažne vijesti u nekim državama
ništa novo. Ali, nikada kao danas dine provodi zakon koji nastoji ograničiti imale udio od 20% u svim objavljenim vi-
lažne vijesti nisu bile toliko opasne i ni- govor mržnje na internetu i širenje lažnih jestima tokom političkih kampanja. No,
kada prije nisu bile toliko utjecajno oruž- vijesti, dok se u Francuskoj također ovaj kako pokazuje istraživanje koje su prove-
je u rukama onih koji imaju zle namjere. fenomen pokušava ograničiti strožijim za- li “Gallup” i Fondacija “Knight”, a koje
Lažne vijesti u novinarstvu stare su koli- konima o medijima, s posebnim fokusom prenosi Večernji list, javnost u Americi
ko i samo novinarstvo, ali sve dok su one na predizborne kampanje i širenje spon- podijeljena je oko same definicije lažnih
bile plod greške novinara i urednika, dok zoriranih objava na društvenim mrežama vijesti: birači i simpatizeri Demokratske
su redakcije bile spremne priznati grešku za koje nije navedeno da su sponzorirane stranke definiraju taj fenomen u skladu sa
i objaviti ispravku, to je bio prateći dio i ko iz njih stoji. shvaćanjem da su lažne vijesti naprosto
posla, nešto što se dešava svima, i nije to one čiji je sadržaj izmišljen, činjenično
bilo toliko problematično. Fenomen “fake news” pozornost jav-
nosti privukao je tokom predsjedničke
Ali, sada živimo u eri napredne teh- kampanje u Sjedinjenim Američkim
nologije i, posljedično tome, lahko do- Državama 2016. godine, ali i tokom po-
stupnih online medija, web-portala i sljednjih francuskih predsjedničkih izbo-
društvenih mreža koji su idealni kana- ra (2017), parlamentarnih izbora u Nje-
li za širenje raznih sadržaja, pa i lažnih mačkoj (2017) te referenduma o izlasku iz
vijesti. U moru web-portala i vijesti na EU u Velikoj Britaniji (2016). Dok države
društvenim mrežama počeli smo se guši- pokušavaju kreirati zakone kojima bi se
ti u sadržajima kojima smo preplavljeni. umanjilo širenje lažnih vijesti, naučnici
Nikada nije bilo jednostavno razdvojiti pokušavaju dodatno rasvijetliti i defini-
laž od istine, ali nikada to nije bilo teže rati ovaj fenomen.
nego danas, pogotovo što se lažne vijesti
šire s jasnim namjerama i što se očekuje FAKE NEWS
da izazovu određene efekte.
Istraživači s Univerziteta Oxford, oku-
Iako, dakle, lažne vijesti nisu ništa pljeni u projekt koji se bavi računalnom
novo, danas se sve češće govori o tome kao propagandom (COMPROP), analizirali
o fenomenu. Engleski izraz za taj fenomen su približno 28 miliona statusa objavlje-
nih na društvenim mrežama povezanih s
političkim kampanjama u SAD-u, Velikoj

28 9/8/2018 STAV