Page 36 - STAV broj 179
P. 36

Mnoge žene u Americi s početka devetnaestog              Ljiljani u Alamu
stoljeća su obavezno nosile kapice u funkciji “hidžaba”

citiranim hiljadu puta milioni Amerika-                  usporediti s dužinom i brutalnošću opsa-       spomenusmo bosanske asocijacije u ovoj
naca pronalaze srž vlastite nacije.”                     de Goražda, Sarajeva i Mostara. I pjesma       priči, izgleda, gdje su ljiljani, tu ima i neke
                                                         je već tu za one koji se sjećaju refrena što   opsade. Naime, unutar zidina muzeja tvr-
    Ovim objašnjenjem autor je, možda,                   je postao slogan Pamtiš li, majko, Goražde.    đave nalazi se nekoliko zastava zemalja iz
djelomično objasnio i kako srpski i hrvat-                                                              kojih su naseljenici poticali. Jedna od njih
ski ljubitelji nacionalnih legendi formira-              ČIME SE DAVID CROCKET BAVIO                    vezana je za francuske doseljenike. Stoga
ju svoje mitove s inspiracijom iz Alama.                 U SLOBODNO VRIJEME                             je ondje zastava koja podsjeća na bosan-
Neki američki ideali odavno nisu samo                                                                   sku, kao iz ratnog stiha narodne pjesme:
američki, nego su nametnuti dobrom                           A, šta je danas Alamo? To je muzej i po-   “Modra boja na bijelome platnu / šest lji-
dijelu ostatka svijeta, a pošto je Amerika               pularna destinacija za posjetioce San Anto-    ljana vezenih u zlatu.” I ova stara fran-
globalna vojna velesila, onda i naratori iz              nija. Tvrđava nije velika. Može se obići za    cuska verzija je modre podloge sa žutim
malih nacija i država, kao što su balkan-                oko sat i po u zavisnosti od gužve. Prednji    ljiljanima. Dobro, već je poznata sličnost
ske, požele da se uporede s Amerikom da                  portal djelomično je urađen u maurskom         srednjovjekovnih bosanskih ljiljana s an-
bi suzbili vlastiti osjećaj niže vrijednosti.            stilu, kojeg su Španci prenijeli u obje Ame-   žuvijskim u Francuskoj. Ima još stihov-
Neko bi se mogao zapitati: A zašto još niko              rike s juga Španije i sjevera Afrike. Ulaz je  nih asocijacija. Recimo, iz kultnog filma
nije rekao javno da bi Srebrenica mogla                  besplatan osim ako posjetioci žele vodiča      Ko to tamo peva. U dvorištu muzeja stoji
biti nešto kao bošnjački Alamo? Odgo-                    i tumača sa sobom. To se plaća 15 dolara.      mali top koji je valjda korišten u odbra-
vor bi se mogao naći u samom poznava-                    Na više mjesta unutar tvrđave stoje ploče      ni Alama, ali ne izgleda obećavajuće. Sto-
nju svega što se izdešavalo u Srebrenici.                s pojašnjenjima na engleskom i španjol-        ga je tu prva asocijacije iz pjesme dvojice
Ona spada u mnogo veću i složeniju tra-                  skom jeziku. Nekoliko muškaraca i žena         Roma u filmu: “Naša vojska napad čeka /
gediju i mnogo obimniji zločin nego što                  odjeveno u tipičnu američku doseljeničku       spremila je malog topa, / spremila je ma-
je trinaestodnevna opsada Alama. Stoga                   nošnju s početka 19. stoljeća unutar tvr-      log topa, jooj!”
je bolje što u Bosni takvih komparacija                  đave-muzeja turistima pokazuju kako su
zasad nema, makar ne javnih. Dodirna                     branitelji Alama čistili i pripremali svoje        Što se tiče Indijanaca koji su ovdje
tačka može se naći u sloganu “Ne zabo-                   oružje i drugu opremu. Dosta originalnog       bili i prije Meksikanaca i prije evropskih
ravite Srebrenicu i Žepu” sličnom pokli-                 naoružanja može se vidjeti unutra, izlože-     doseljenika, neki su od njih neutralno gle-
ču “Zapamtite Alamo”, i to je sve. Ako je                no u vitrinama. Navodno, i puška generala      dali kako se Teksašani i Meksikanci uza-
riječ o samoj opsadi, Alamo se ne može                   Bowieja i sablje Davida Crocketa. Kada         jamno krhaju, ne samo u Alamu, a neki

U Sjevernoj Americi, kao i
širom svijeta, bilo je mnogo
dužih, značajnijih, krvavijih i
brutalnijih bitaka, bilo da je riječ
o opsadama ili pokoljima civila.
Izgleda da nijedna od njih nije
imala tako dobar PR kao Alamo.
Španjolsko-meksički književnik
Taco Ignacio Taibo pozabavio
se revizijom općeprihvaćenih
tumačenja događaja oko Alama.
Uradio je to s knjigom “Za
historiju ne vjerujte Hollywoodu”

36 9/8/2018 STAV                                         Spomenik
                                                         braniteljima
                                                         Alamo utvrde
   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41