Page 58 - STAV broj 279

SVIJET

DŽENAZA ZA LOBANJE

redinom 19. stoljeća neprijateljske lo- najvećem u Alžiru, u prisustvu predsjedni- zvanični Pariz povratak posmrtnih ostataka
Sbanje prikazivane su kao ratni trofe- ka Abdelmayida Tebuna. Alžirski režim, koji jasan je znak volje za normalizacijom odno-
ji. Sada bi trebale poslužiti za zatvaranje je na ulici neprestano ispitivan od strane sa do maksimuma. “Ova je gesta upisana
rana, još uvijek previše otvorenih, koje je popularnog pokreta koji je doveo do od- u proces prijateljstva i transparentnosti o
francuski kolonijalizam ostavio u sjevernoj laska Buteflike s vlasti, nije mogao propu- svim ranama u našoj historiji”, naglašeno
Africi. To je bila poruka prošle sedmice iz stiti priliku za aktiviranje domoljubnog sen- je iz predsjedničkog ureda.
Alžira, kada su s državnim počastima sa- zibiliteta i poziva na nacionalno jedinstvo. Emmanuel Macron se s malo tabua su-
hranjene 24 lobanje. Te 24 lobanje, prevožene u laganim drve- očava s određenim vrlo delikatnim histo-
Trauma kolonizacije i rata za nezavisnost nim kovčezima i prekrivene zastavom, za- rijskim pitanjima poput rata u Alžiru. Prije
pobunjeničkih vođa koje su francuske kopane su u sektoru groblja za “mučenike nego što je izabran za predsjednika, to-
trupe strijeljale i odrubile im glave 1849. alžirske revolucije”, heroje otpora, poput kom posjeta Alžiru rekao je da je kolo-
godine još uvijek su važne za odnose iz- Emira Abdelkadera i bivšeg šefa države. nizacija “zločin protiv čovječnosti”. Ove
među Alžira i Francuske. To je stvarnost Vojnici u bijelim uniformama iz pušaka su snažne riječi kojima je priznao odgovor-
koja i dalje uvjetuje prirodu alžirskog re- ispaljivali plotune. Političko vodstvo bilo nost svoje nacije šokirale su neke dijelo-
žima i njegovu mitologiju, a koja je utje- je na sahrani slijedeći kola s kovčezima. ve francuskog društva. Alžirski parlament
cala na francusku unutarnju politiku sve Lobanje su u zemlju stigle u petak, sim- nedavno je usvojio zakon kojim je uspo-
do danas. Naprimjer, nedavna pobjeda bolično na sveti dan muslimana, a sva- stavljen Dan sjećanja, osmi maj, kako bi
ekstremne desnice u francuskom Perpi- ki korak onih koji su ih donijeli u zemlju se na taj način sjećali pokolja koji su po-
gnanu dijelom se objašnjava masovnim pratili su mnogobrojni mediji. Lijesovi su činile francuske trupe 1945. godine. Al-
dolaskom protjeranih iz Alžira 1962. go- bili izloženi u palači kulture. Unatoč jakoj žir također želi na stol staviti pitanje ne-
dine, koji su dali krila stranci desničarke vrućini, formirali su se dugi nizovi ljudi stalih, njih je nekoliko hiljada, tokom rata
Jean-Marie Le Pen. koji su se kretali oko njih kako bi odali za nezavisnost (1958–1962) i francuske
Pitanje lobanja imalo je izniman, vrlo sim- počast. Bilo je ljudi koji su plakali, sje- nuklearne testove provedene u alžirskoj
boličan značaj za Alžir. Njihovo vraćanje i ćajući se vlastitog iskustva ili iskustava Sahari, zbog čega tamošnje stanovništvo
pokopavanje nije samo zahtijevalo histo- članova porodice. još uvijek osjeća posljedice po zdravlje. Za
rijsku pravdu, odštetu, već je okončalo i Kolonizacija Alžira, između 1830. i 1962, Francusku je gubitak Alžira bio kataklizma.
nesnosno poniženje. Lobanje su sačuva- doživjela je vrlo okrutne epizode. Povratak U Alžiru su rođene brojne poznate oso-
ne u zbirci Nacionalnog prirodnog muze- lobanja i dokumenata iz kolonijalnih arhiva be iz francuskog društva, poput dobitnika
ja u Parizu. Svečana ceremonija, koja se zatražen je zvanično u januaru 2018. go- Nobelove nagrade za književnost Alberta
poklopila s 58. godišnjicom alžirske ne- dine. Među vraćenim lobanjama i one su Camusa, stiliste Yves-Sainta Laurenta ili
zavisnosti, održana je na groblju El Alia, poznatih vođa pobune iz 1849. godine. Za filozofa Bernarda-Henrija Lévyja.

58 9/7/2020 STAV