Page 70 - STAV 68 23.06.2016

OSVRT

Ponavljanje gradiva

DAŽDEVNJAČKE

ŠARE IDENTITETA

Piše: Vedad SPAHIĆ “Strah od behara”, Refik Ličina, Buybook, Sarajevo, 2014,
161 stranica

birka priča Refika Ličine Strah usudnosti, ali je u bitnim aspektima us- dezene svojih ćilima, a prije toga, šareni
od behara osebujna je literarizaci- pio prevladati i oplemeniti već po sebi gmaz sam pogledom odabere tkalju koja
ja povijesti Novog Pazara i San- respektabilne narativne standarde svojih će na ćilimu započeti šaru. Kao kultural-
Zdžaka u 20. stoljeću, s tematskim predšasnika, prije svih, Ćamila Sijarića, no-identitetska metonimija motiv ćili-
fokusom na one aspekte historijske do- Huseina Bašića, Safeta Sijarića i Faiza ma pojavljuje se i u sceni masakriranja
gađajnosti koje je zvanična historiogra- Softića, premrežavajući lirsko-mito- mladog komuniste Edipa Pelina koji je
fija sistemski tabuizirala. Od završetka lošku pozituru pripovjednih struktura žrtva unutarpartijske srpsko-crnogorske
Balkanskih ratova do danas traju ge- konkretnim historijskim referencama. urote jer je, stekavši veliku popularnost,
nocidne kampanje, represije, zatiranja, Jabuke, đule, najuspjelija pripovijest “mogao izazvati masovniji prilazak mu-
iseljavanja i izgon Bošnjaka iz ove regije u knjizi, ujedno je i najreprezentativni- slimanske omladine NOP-u, što bi se pri
teritorijalno podijeljene između Srbije ja saga o mitskoj povezanosti čovjeka i budućem uređenju zemlje moglo poka-
i Crne Gore. Autor, međutim, vrijeme i prirode u koju se dinamički upliću re- zati negativnim i Sandžak se ne bi dao
zbilju u ovoj knjizi ne transponira u na- ferentne povijesne realije. Voćke koje lako podijeliti” (str. 75.): “I upravo dok
rativne forme linearnim pripovijedanjem prestanu beharati poslije progona doma- su to činili, još jednom opazi djevojku.
niti sukcesivnim nizanjem epizoda nego ćina u Tursku rascvjetaju se ponovo na Čučala je u blizini, sa rukama pod za-
slobodnim sižetiranjem iz perspektive njegovu pustom imanju nakon mnogo dnjicu podvučenim i pažljivo, kao šare
infantilne ili autsajderske svijesti intra- godina najavljujući muhadžirov povra- na ćilimu, njegovo je lice razgledala”
dijegetičkih naratora kojima je stran ma tak: “I ne pamti niko živi da ga je voć- (str. 80.). Identitetske specifikacije u Li-
kakav oblik ideološke ili vjersko-etničke ka prevarila. Obehara li, zaveže li ploda čininim pričama vazda su iz aspekta sa-
pristrasnosti. – eto njenog muhadžira. E orahu nije obraženja prirode i kulture te u skladu s
Ličina brižljivo postavlja svoje per- vjerovati. Ali njega ruka nije ni sadila” tim i u dionicama koje imaju naglašeni-
ceptivno-narativne kosine, u kojima se (str. 135.). Ovo se vjerovanje sa strahom ju etnografsko-deskriptivnu tendenciju
kao pripovjedači javljaju dječaci iz stra- širi i među planerima i izvođačima et- on se fokusira na eksterijerske artefakte
dalničkih porodica ili lokalni intelektu- noinžinjeringa kao “osvetnički čin” te [npr. izgled bošnjačke avlije (str. 125.)
alci (pisac, bibliotekar, arhivar, hobi-hro- primordijalne jednosti čovjeka i priro- kao svojevrsna stilsko-motivska replika
ničar...) dimenzionirani u neke portabl de, mita i povijesti. opisu enterijera bošnjačke kuće u Kule-
borhesovske inačice, pogodne za nara- Sandžak, kao regija koju po kazni za- novićevom eseju Iz smaragda Une].
tivno manipuliranje smjerno doziranim obilazi proces modernizacije, “pošteđen” Tajna Ličinine pripovjedačke magije
elementima metafikcije, s jedne, i inven- je srazova koje generiraju prosvjetiteljske po prilici jeste u umijeću metonimijski
tivno specificiranje kulturnog identite- homo i logocentričke ideologije, poglavito slikovitog predočenja jedinstva mythosa,
ta sandžačkih Bošnjaka, s druge strane. binarnog antagonizma prirode i kulture. logosa i ethosa, koje žive njegovi zemljaci
Zahvaljujući ovoj dvojnosti, Ličina je Na tom fonu mnogo više od simbolike u pretvarajući u borbi za opstanak uskraće-
ostvario intrapoetičku prisnost s onim sebi nosi, npr., motiv harfova na krilima nosti u vlastite prednosti. Dramatični sa-
najvrednijim što je iznjedrila bogata tra- leptira (Leptiri) ili ritual s daždevnjakom držaji historijske zbilje ne dopuštaju, me-
dicija usmenog i pisanog pripovijedanja opisan u priči Daždevnjaci. Tkalje uzi- đutim, svođenje egzistencije na linearnu
u ovoj živopisnoj regiji mučne povijesne maju šare s gušterova tijela kao urnek za unidimenzionalnost harmonije čovjeka i

70 23/6/2016 STAV