Page 44 - STAV broj 184
P. 44
investiciju a da nemamo neki adekvatan ponosni. Rade vrlo zahtjevne i ozbiljne zakonu o dualnom obrazovanju, dati su-
odgovor za tu sirovinu. Zaista očekujemo projekte”, priča Ećo. gestije i prijedloge, ali, nažalost, zakon još
da se to u nekom narednom periodu riješi nije usvojen.
i da oni koji bi to mogli riješiti imaju više Putem tog projekta educiran je sred-
razumijevanja. Svaka proizvodnja finalnog nji i viši menadžment domaćih kompa- “S aspekta poslovne zajednice, to je
proizvoda daje veću dodanu vrijednost, 10 nija na Fakultetu za tehnologiju i obradu bitan zakon i morat će se jako brzo reagi-
puta je veća vrijednost u odnosu na sirovu drveta u Bernu (BHF, Švicarska), te će se rati jer firme se suočavaju s velikim pro-
oblovinu. Od jednog kubika koji se izveze Suad Ećo pohvaliti da su s fakultetom u blemima zbog nepostojanja adekvatne rad-
za 600 maraka u gotovom namještaju je to Bernu uspjeli pokrenuti projekt za edu- ne snage. Sve je prolongirano za narednu
6.000 do 10.000 hiljada maraka”, kaže Ećo. kaciju višeg i srednjeg menadžmenta u godinu. Mi smo rekli da je jako rizično
industriji namještaja. Oko 60 polaznika čekati naredni septembar, pogotovo što
Problem je i s proizvodnjom peleta, iz raznih firmi iz BiH i Srbije poslano je ne znamo šta nas čeka u implementaciji.
a upućeni kažu da ga nema dovoljno i ci- na edukaciju u Bern. Mi smo insistirali da se izaberu tri-četiri
jena će opet rasti. Ogrjevno drvo, napri- srednje škole, tri-četiri firme, i da se na-
mjer. Prije nekoliko godina cijena je bila “Radili smo uvezivanje s fakultetima pravi pilot-projekt ne bi li već ove godine
30 KM, a sada 90 KM, a do početka grijne i srednjim školama za praktičnu nastavu, imali primjenu ‘zakona’, pa da možemo
sezone i 130 KM. Ogrjevno drvo se tako- tako da smo i tu napravili dobar rezultat. reagirati kako bismo iduću godinu doče-
đer izvozi u jako velikim količinama i, što Mi kao firma smo išli logikom da poku- kali sa spremnim rješenjem. Mislim da je
je najgore, tehničko drvo koje bi se moglo šamo dati neka rješenja kada je u pitanju krajnja granica iduća godina”, kaže Ećo.
koristiti za proizvodnju namještaja koristi zapošljavanje mladih i da firme dođu do
se kao ogrjevno drvo, tako da je lanac po- kvalitetnog kadra. Zaista je kod poslo- DRŽAVA MORA SMANJITI
skupljenja prisutan i domaćinstvima, kao davaca top tema obezbijediti kvalitetnu STOPE DOPRINOSA
i proizvođačima namještaja. radnu snagu, pogotovo što imate tu neku
atmosferu i tendenciju da neki ljudi od- Govoreći o plaćama, konstatirao je
Prije četiri godine firma “Ećo” je u laze, napuštaju firme. Vjerovatno će neki da u određenom broju firmi plaće zaista
saradnji s Ambasadom Švicarske u BiH poslodavci zbog nedostatka kadra koji su jesu niske. “Plaću ne određuje sam poslo-
pokrenula edukativni centar. “Možemo škole trebale riješiti imati probleme. Ško- davac nego tržište. Slažem se, kada govo-
se pohvaliti rezultatima. Centar ‘Format’ le nisu najbolje na to odgovorile iz jednog rimo o nekom prosjeku, plaće se moraju
specijaliziran je za industriju namještaja. praktičnog razloga – ne postoji dovoljno povećavati. Neće niko više raditi za 700-
Za neke tri godine je oko 300 osoba prošlo praktične nastave. Mi smo kao firma po- 800 maraka. Kako doći do plaće od 1.000
kroz programe obuka i, što je najvažnije, kušali dati rješenja i mogu reći da ih mi maraka? Poslodavca radnik košta 1.300
90 posto ljudi se zaposlilo nakon tih obu- kao firma imamo. Rješenja su da za vrije- bruto. Ovdje je problem što su jako viso-
ka. To su bile obuke za CNC programere, me školovanja učenici moraju proširivati ke stope doprinosa, i to je ključ problema
CNC operatere za lakirere, tapetare, sto- znanja kroz praktičnu nastavu”, naglašava plaća u BiH. Država mora smanjiti stope
lare, uspjeli smo iškolovati priličan broj Ećo, koji podržava dualni sistem rada. Kao doprinosa, na jednu marku radniku mi
deficitarnog kadra, ne samo za našu nego član Ekonomsko-socijalnog vijeća Kanto- marku dajemo državi. Doprinosi su 72
i za druge firme. U firmi imamo 30-ak oso- na Sarajevo, imao je priliku raspravljati o posto, plus parafiskalni nameti. Ne može
ba koje rade na CNC mašinama i oni su
upravo prošli kroz naš centar. Da nismo Slažem se, kada govorimo o nekom prosjeku, plaće se moraju
imali taj centar, bio bi upitan i naš rad. povećavati. Neće niko više raditi za 700-800 maraka. Kako doći
Jer, kad smo prije pet godina kupili ma- do plaće od 1.000 maraka? Poslodavca radnik košta 1.300 bruto.
šine, nismo mogli u Sarajevu naći osobu Ovdje je problem što su jako visoke stope doprinosa, i to je ključ
koja radi na tim mašinama, morali smo iz problema plaća u BiH. Država mora smanjiti stope doprinosa, na
Hrvatske dovesti čovjeka koji je radio na jednu marku radniku mi marku dajemo državi. Doprinosi su 72 posto,
obuci naših uposlenika. Rješenje je bilo plus parafiskalni nameti. Ne može se očekivati da poslodavac dalje
taj centar. Kad smo prvu generaciju uče- povećava jer njegov proizvod nije konkurentan cjenovno na tržištu
nika iškolovali, njih sedam smo zaposli-
li na mašinama i krenuo je lanac. Imamo
svojih 30 obučenih ljudi, na što smo jako
44 13/9/2018 STAV
