Page 20 - STAV broj 268-269
P. 20
POLITIKA
u nepoznato... Da, oni proizvode mnogo,
nema sumnje. Ali s kojim ciljem? Cilj je
samo stjecanje i proizvodnja. Čovjeku je tu
život zanemaren... Njihov je život vječna
vjetrenjača, koja će samljeti sve: ljude,
stvari, mjesto i vrijeme...”
Za islamske učenjake ekonomija je tre-
bala predstavljati skup karakteristika vrlo
različit od materijalističko orijentiranog
kapitalizma. Vrijednosti kao socijalna so-
lidarnost, saradnja, preraspodjela, pažnja
prema siromašnima nisu imale mjesta u
sistemu vrijednosti oblikovanom pojedi-
načnim materijalnim interesima.
Zato se novi skup ideja pojavio pedese-
tih godina s pojmom “islamska ekonomija”.
To je bio alat za razvoj alternativnog pore-
tka, utemeljenog na islamskim načelima,
koji ne bi ovisio o socijalističkoj državi, tada
popularnom modelu u islamskom svijetu,
već o privatnom poduzetništvu. Cilj je bio
označiti kraj neoliberalnog kapitalizma. Ključni razlog zašto insistirati i na islamskoj etici i istodobno
No neće neoliberalnom kapitalizmu doći na efikasnosti i materijalnom napretku.
glave virus, nego neoliberalni kapitalizam islamska ekonomija ni Lik “islamskog poslovnog čovjeka” na-
sam, kad-tad. A evo zbog čega. do danas nije ponudila stao je kao model uspjeha: osoba koja bi
istovremeno mogla biti uspješna u svom
PROBLEMI DANAŠNJE EKONOMIJE kvalitetan odgovor na materijalnom životu, poslovati i također
Dug je noćna mora današnje ekonomi- biti uspješna u svom duhovnom životu.
je. Sve više zaduživanja potrebno je za sve globalne izazove leži u Međutim, usredotočenost na privat-
manji i manji rast. Druga značajka trenut- “nastojanju da se ona no poduzetništvo oslanja se na važnost
nog kapitalizma jeste pohlepa. Ekonomija prihvaćanja pravila Šerijata. Zato se u to
20. stoljeća temeljila se na razvoju stvar- uklopi u zapadni kaluf. vrijeme dogodio veliki napor tumačenja
nog svijeta: robe, stanovanja, nekretnina i Kod većine islamskih tradicionalnih zakona o trgovini, finan-
tvornica. Međutim, ekonomija 21. stoljeća sijama, imovini i kamatama. Problem je
temelji se na razvoju tržišta izvedenica koje ekonomista duboko su bio kako uskladiti poslovanje sa Šerijatom.
je procijenjeno na 500 biliona dolara, što Ono što nije bilo prihvatljivo do pedesetih
znači 12 puta više od cijelog realnog sekto- ukorijenjene zapadne godina za islamske intelektualce jeste či-
ra svjetske privrede. Finansijska sfera sada paradigme, što ih sprečava njenica da su materijalni privatni interesi
dominira realnom ekonomijom umjesto da bili pokretačka snaga ljudskog ponašanja.
je pod njegovom kontrolom. Velike banke da oslobode svoju misao i “Islamska misao vrlo je moderna u tom
moćnije su od mnogih država. Ova nova smislu i uvijek je ogledalo vremena. Kako
ekonomija otvara dosta prostora za špeku- razviju istinski originalan islamska misao može sudjelovati u global-
lacije. Naravno, špekulacije su stara priča i ekonomski sistem” nim raspravama o ‘velikoj transformaciji’?
postoje već izuzetno dugo vremena. No u Može se pomisliti da islam nema mnogo
posljednje vrijeme špekulacije su postale toga za reći o krizi kapitalizma jer je kor-
jednom od glavnih okupacija finansijske sistem, prihvatljiv za cjelokupnu global- pus na kojem se temelji islamska misao:
sfere. Novim sredstvima komunikacije i nu zajednicu? Kur’an i Sunnet uspostavljen davno pri-
globalizacijom finansijskih tržišta i dere- “Povijest islamske misli je okean, koji je razvoja kapitalizma. Islamska privreda
gulacijom omogućava se stvaranje novih je proizveo mnoge interpretacije, mnoge tada bi bila prilagođena pretkapitalistič-
finansijskih instrumenata i širenje ma- teorije, rasprave i kontroverze. Islamska kim društvima. Zekat može biti koristan
tematičkih modela. Zbog svega ovoga, misao je vrlo bogata i bila je u stanju ri- nerazvijenom društvu, a zabrana kamate
današnje tržište izuzetno je nestabilno i ješiti probleme s kojima su se susretala može biti prikladna samo s tradicionalnom
podložno krizama. Najgore od svega jeste islamska društva. Islamska misao uvijek ekonomijom koja se uglavnom temelji na
što krize izazivaju špekulanti, fiktivni du- odražava aktuelne izazove s kojima se trgovini. Može se prigovoriti da islamska
govi, finansijski sektor, a ceh plaća realna islamska društva suočavaju. Ovo je važno misao nije prikladna za razvijeni kapita-
privreda i svi porezni obveznici jer svojim jer islamska misao može oblikovati rješe- lizam i za moderna društva. Ali povijest
novcem spašavaju špekulante i bankare. nja za današnju krizu kapitalizma”, pišu islamske ekonomije dokazuje suprotno.
To je razlog zašto mnogi ekonomisti da- Moisseron i Teulon. Ne želimo insistirati, ali moderni svijet
nas smatraju da kapitalizam kakav danas Sayyid Qutb u prvoj polovini 20. sto- opisan je u hadisima iz 7. stoljeća i može-
poznajemo više nije sistem kakav želimo ljeća dao je svoju opservaciju kapitaliz- mo u ovim hadisima pronaći samu osobi-
i da ga se mora mijenjati. Potreban nam ma prilikom jedne posjete Sjedinjenim nu sadašnjeg vremena: pohlepu, isključivi
je stabilniji i pravedniji sistem. Upravo iz Američkim Državama. Iz ove perspektive, interes za materijalni život, siromaštvo i
tih razloga, oči svijeta uprte su u muslima- njegove riječi, iako su odraz njegovog vre- obilje novca...”, pišu Moisseron i Teulon.
ne, ali imaju li muslimani dovoljno snage mena, zvuče proročanski: “Amerikanci su Međutim, ključni razlog zašto islam-
i želje da svijetu ponude novi ekonomski poput strojeva koji se vrte ludo, besciljno ska ekonomija ni do danas nije ponudila
20 23/4/2020 STAV