Page 20 - STAV broj 268-269
P. 20

POLITIKA



                                                                               u nepoznato... Da, oni proizvode mnogo,
                                                                               nema sumnje. Ali s kojim ciljem? Cilj je
                                                                               samo stjecanje i proizvodnja. Čovjeku je tu
                                                                               život zanemaren... Njihov je život vječna
                                                                               vjetrenjača, koja će samljeti sve: ljude,
                                                                               stvari, mjesto i vrijeme...”
                                                                                  Za islamske učenjake ekonomija je tre-
                                                                               bala predstavljati skup karakteristika vrlo
                                                                               različit od materijalističko orijentiranog
                                                                               kapitalizma. Vrijednosti kao socijalna so-
                                                                               lidarnost, saradnja, preraspodjela, pažnja
                                                                               prema siromašnima nisu imale mjesta u
                                                                               sistemu vrijednosti oblikovanom pojedi-
                                                                               načnim materijalnim interesima.
                                                                                  Zato se novi skup ideja pojavio pedese-
                                                                               tih godina s pojmom “islamska ekonomija”.
                                                                               To je bio alat za razvoj alternativnog pore-
                                                                               tka, utemeljenog na islamskim načelima,
                                                                               koji ne bi ovisio o socijalističkoj državi, tada
                                                                               popularnom modelu u islamskom svijetu,
                                                                               već o privatnom poduzetništvu. Cilj je bio
          označiti kraj neoliberalnog kapitalizma.   Ključni razlog zašto      insistirati i na islamskoj etici i istodobno
          No neće neoliberalnom kapitalizmu doći                               na efikasnosti i materijalnom napretku.
          glave virus, nego neoliberalni kapitalizam  islamska ekonomija ni    Lik “islamskog poslovnog čovjeka” na-
          sam, kad-tad. A evo zbog čega.    do danas nije ponudila             stao je kao model uspjeha: osoba koja bi
                                                                               istovremeno mogla biti uspješna u svom
          PROBLEMI DANAŠNJE EKONOMIJE       kvalitetan odgovor na              materijalnom životu, poslovati i također
            Dug je noćna mora današnje ekonomi-                                biti uspješna u svom duhovnom životu.
          je. Sve više zaduživanja potrebno je za sve   globalne izazove leži u   Međutim, usredotočenost na privat-
          manji i manji rast. Druga značajka trenut-  “nastojanju da se ona    no poduzetništvo oslanja se na važnost
          nog kapitalizma jeste pohlepa. Ekonomija                             prihvaćanja pravila Šerijata. Zato se u to
          20. stoljeća temeljila se na razvoju stvar-  uklopi u zapadni kaluf.   vrijeme dogodio veliki napor tumačenja
          nog svijeta: robe, stanovanja, nekretnina i   Kod većine islamskih   tradicionalnih zakona o trgovini, finan-
          tvornica. Međutim, ekonomija 21. stoljeća                            sijama, imovini i kamatama. Problem je
          temelji se na razvoju tržišta izvedenica koje   ekonomista duboko su   bio kako uskladiti poslovanje sa Šerijatom.
          je procijenjeno na 500 biliona dolara, što                           Ono što nije bilo prihvatljivo do pedesetih
          znači 12 puta više od cijelog realnog sekto-  ukorijenjene zapadne   godina za islamske intelektualce jeste či-
          ra svjetske privrede. Finansijska sfera sada   paradigme, što ih sprečava   njenica da su materijalni privatni interesi
          dominira realnom ekonomijom umjesto da                               bili pokretačka snaga ljudskog ponašanja.
          je pod njegovom kontrolom. Velike banke  da oslobode svoju misao i      “Islamska misao vrlo je moderna u tom
          moćnije su od mnogih država. Ova nova                                smislu i uvijek je ogledalo vremena. Kako
          ekonomija otvara dosta prostora za špeku-  razviju istinski originalan   islamska misao može sudjelovati u global-
          lacije. Naravno, špekulacije su stara priča i   ekonomski sistem”    nim raspravama o ‘velikoj transformaciji’?
          postoje već izuzetno dugo vremena. No u                              Može se pomisliti da islam nema mnogo
          posljednje vrijeme špekulacije su postale                            toga za reći o krizi kapitalizma jer je kor-
          jednom od glavnih okupacija finansijske   sistem, prihvatljiv za cjelokupnu global-  pus na kojem se temelji islamska misao:
          sfere. Novim sredstvima komunikacije i   nu zajednicu?               Kur’an i Sunnet uspostavljen davno pri-
          globalizacijom finansijskih tržišta i dere-  “Povijest islamske misli je okean, koji   je razvoja kapitalizma. Islamska privreda
          gulacijom omogućava se stvaranje novih   je proizveo mnoge interpretacije, mnoge   tada bi bila prilagođena pretkapitalistič-
          finansijskih instrumenata i širenje ma-  teorije, rasprave i kontroverze. Islamska   kim društvima. Zekat može biti koristan
          tematičkih modela. Zbog svega ovoga,   misao je vrlo bogata i bila je u stanju ri-  nerazvijenom društvu, a zabrana kamate
          današnje tržište izuzetno je nestabilno i   ješiti probleme s kojima su se susretala   može biti prikladna samo s tradicionalnom
          podložno krizama. Najgore od svega jeste   islamska društva. Islamska misao uvijek   ekonomijom koja se uglavnom temelji na
          što krize izazivaju špekulanti, fiktivni du-  odražava aktuelne izazove s kojima se   trgovini. Može se prigovoriti da islamska
          govi, finansijski sektor, a ceh plaća realna   islamska društva suočavaju. Ovo je važno   misao nije prikladna za razvijeni kapita-
          privreda i svi porezni obveznici jer svojim   jer islamska misao može oblikovati rješe-  lizam i za moderna društva. Ali povijest
          novcem spašavaju špekulante i bankare.   nja za današnju krizu kapitalizma”, pišu   islamske ekonomije dokazuje suprotno.
          To je razlog zašto mnogi ekonomisti da-  Moisseron i Teulon.         Ne želimo insistirati, ali moderni svijet
          nas smatraju da kapitalizam kakav danas   Sayyid Qutb u prvoj polovini 20. sto-  opisan je u hadisima iz 7. stoljeća i može-
          poznajemo više nije sistem kakav želimo   ljeća dao je svoju opservaciju kapitaliz-  mo u ovim hadisima pronaći samu osobi-
          i da ga se mora mijenjati. Potreban nam   ma prilikom jedne posjete Sjedinjenim   nu sadašnjeg vremena: pohlepu, isključivi
          je stabilniji i pravedniji sistem. Upravo iz   Američkim Državama. Iz ove perspektive,   interes za materijalni život, siromaštvo i
          tih razloga, oči svijeta uprte su u muslima-  njegove riječi, iako su odraz njegovog vre-  obilje novca...”, pišu Moisseron i Teulon.
          ne, ali imaju li muslimani dovoljno snage   mena, zvuče proročanski: “Amerikanci su   Međutim, ključni razlog zašto islam-
          i želje da svijetu ponude novi ekonomski   poput strojeva koji se vrte ludo, besciljno   ska ekonomija ni do danas nije ponudila



         20  23/4/2020 STAV
   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25