Page 21 - STAV broj 268-269

kvalitetan odgovor na globalne izazove leži kao da želi pobjeći od Božije volje. Ali u svrhu nekog poslovnog poduhvata. Ako
u, kako je to odlično opisano u knjizi Pre- poslušnost Bogu i biti predan Njegovoj uspiju, obojica su na dobitku, ako ne us-
gled islamske ekonomske misli, “nastojanju da volji sama je bit islama. Onaj koji uzima piju, obojica su na gubitku.
se ona uklopi u zapadni kaluf. Kod većine kamatu simbolički zauzima mjesto Boga Dohodovna politika, odnosno regulacija
islamskih ekonomista duboko su ukorije- i odbija prihvatiti božansku volju. To je cijena. Formiranje cijena jeste slobodno, ali
njene zapadne paradigme, što ih sprečava neka vrsta skrivenog širka i smatra se samo ako je na fer osnovama. Poslanik, a.
da oslobode svoju misao i razviju istinski najvećim grijehom. Pravedna raspodje- s., zabranio je praksu da se sačeka trgovce
originalan ekonomski sistem. Islamski la bogatstva – zekat je porez koji plaćaju izvan grada, otkupi sva njihova roba da bi
ekonomisti moraju prihvatiti aksiomat- oni koji imaju, iz kojeg se daje onima koji se kasnije prodala po višim cijenama. Dakle,
ski pristup i konstruirati živi, dinamični nemaju. Vrlo jednostavno. monopol ne dolazi u obzir, kao ni vještač-
islamski ekonomski sistem, koncept po Na kraju krajeva, islamska ekonomija ko izazivanje nestašice da bi se proizvodi
koncept, instituciju po instituciju, opera- već ima Kur’anom i Sunnetom uspostav- prodavali po višim cijenama. Nepošteno je
cionalizirajući islamske odredbe, kao što ljene poluge makroekonomske politike, mijenjati cijenu bez promjene karakteristi-
su zabrana kamate i uvođenje zekata na potrebno ih je samo detaljno razraditi i ka proizvoda u pogledu kvaliteta i količine.
pravi islamski način”. u praksi koristiti. Dakle, u oblasti fiskal- Model, dakle, imamo, barem osnove,
Ključni izazovi danas jesu održivi ne politike propisan je jedinstveni porez no pitanje je zašto islamska misao ne su-
razvoj, ekološki razvoj, dužničke krize, – zekat. Oni koji imaju višak vrijedno- djeluje dovoljno u globalnim raspravama o
špekulativno poslovanje, ekstremno siro- sti, preko onog propisanog iznosa koji je alternativnom modelu. Moisseron i Teulon
maštvo nasuprot ekstremnog bogatstva, svakome potreban za život i koji stoji kao smatraju da tri razloga mogu objasniti ovu
nepravedna raspodjela društvene imovine, štednja, podložan je oporezivanju po stopi situaciju: “Prije svega, islamska ekonomija
insistiranje na dobrobiti pojedinca umje- 2,5 posto. To se odnosi na novac, nekretni- razvijena u posljednjih četrdeset godina
sto dobrobiti društva. ne, nakit... Primjera radi, oročena štednja usko je povezana s neoliberalnim preo-
u Bosni i Hercegovini pravnih i fizičkih kretom kapitalizma u osamdesetim, na
MODEL ZA CIJELI SVIJET, NE SAMO ZA lica iznosi oko 22 milijarde maraka. Zekat temelju ogromnih prihoda od nafte. Ali
MUSLIMANE na taj iznos po stopi od 2,5 posto iznosio ovaj put ulazimo u novu postneoliberal-
Islamski principi daju odgovore na bi oko 550 miliona maraka. Štednja se u nu fazu, čiji su problemi održivi razvoj i
ove izazove. Održivi razvoj i ekologi- islamskoj ekonomiji destimulira, ili no- društvena odgovornost temeljeni na no-
ja – resursi su dar od Boga, moraju biti vac uloži ili plati porez. I jedno i drugo vim oblicima upravljanja. Nova islam-
korišteni racionalno i efikasno kako bi doprinosi razvoju društva. Oboje je do- ska misao trebala bi se tada pojaviti oko
zadovoljili potrebe društva i pojedinca. bro. Dakle, islamska ekonomija podsti- koncepta ‘islamske vlasti’. Drugo, veliki
Dobrobit društva – ekonomske aktiv- če investicije, kretanje kapitala. S druge nedavni razvoj islamske ekonomije bio
nosti moraju služiti dobrobiti društva, strane, današnji sistem stimulira štednju je usmjeren na usklađenost sa Šerijatom.
zato privatno vlasništvo ne može biti nad isplaćujući kamatu na štednju jer je šted- To znači kako se uskladio kapitalizam s
ključnim resursima poput vode, puteva nja osnova za kreditiranje. Pojednostav- islamom, ali bez osporavanja temeljnih
itd. Špekulativno poslovanje – islam za- ljeno, kada vam banka daje kredit, ne daje pretpostavki koje potkopavaju kapita-
branjuje kocku i sve aktivnosti koje su u vam banka svoj novac, nego novac nekog lizam. Problem sada nije prilagođavati
tom domenu. Dužničke krize – zabranom štediše. Njemu daje 1 ili 2 posto kamate, islam kapitalizmu. Problem je transfor-
kamate pitanje dugova prestaje biti važ- a vama naplaćuje 9 ili 10 posto kamate. mirati kapitalizam i pronaći alternativni
no, jer sistem u tom slučaju više ne tjera Monetarna politika. Centralne banke sistem, a islamska misao ima mnogo toga
privredu i građane da se zadužuju kako gube ulogu kreditora zbog zabrane kamate za reći o tom pitanju. Posljednji razlog.
bi na osnovu toga ekonomija rasla. Lah- i njihova je uloga samo da brinu o tome da Islamska ekonomija uglavnom se usre-
ko je razumjeti zašto je zabrana kamate količina novca odražava njegovu stvarnu dotočila na islamska društva i islamske
i podjela rizika toliko važna u islamu. vrijednost. Novac se po islamskim princi- probleme. Bilo je to razumljivo kada je
Onaj koji naplaćuje kamatu ne preuzi- pima posuđuje tako da dužnik vraća ono- svjetsko gospodarstvo bilo podijeljeno
ma nikakav rizik. To znači da ne podr- liko koliko je posudio, ništa manje i ništa u različitim regijama. Ali islamski svijet
žava nikakvu nesigurnost za budućnost. više. Osim u slučaju zajedničkog ulaganja, je sada integriran u svjetski sustav. I zato
Budući da ta nesigurnost ovisi o Božijoj kada onaj koji posuđuje preuzima poslovni islam možda ima nešto za reći svijetu kao
volji, onaj koji uzima kamatu ponaša se rizik zajedno s onim koji prima pozajmicu cjelini.” n

RAMAZAN ŠERIF

MUBAREK OLSUN

Kantonalni odbor SDA HNK

STAV 23/4/2020 21