Page 31 - STAV broj 268-269
P. 31
pokrajine Sind, koja je nakon pada engle-
ske kolonijalne vlasti podijeljena između
Indije i Pakistana, poznat je kao jedan
od najvećih mainstream kritičara uvri-
ježenog konvencionalnog mišljenja koje
preovladava na Zapadu, a koje postulira
da će se zapadna dominacija svjetskom
historijom neometano nastaviti istom
trajektorijom kao što je to bio slučaj to-
kom protekla dva stoljeća.
Mahbubani podsjeća da su dvije naj-
veće svjetske ekonomije svijeta, Kina i
Indija, tokom protekla dva milenija pu-
nih 1.800 godina dominirale svjetskom
poviješću i globalnom ekonomijom, a da
je 200 godina zapadne dominacije ustva-
ri odstupanje od uobičajenih povijesnih
normi. Danas se stvari polahko vraćaju na
prirodnu poziciju, a u skladu s normama
koje su vladale u periodu prije zapadne
dominacije univerzumom. Ovaj povijesni
presedan, ili izuzetak, polahko prirodno
nestaje, tako da je u skladu s tim nemogu- na putu “svjetske dominacije”, smatraju uvjerenja da na Bliskom istoku Washin-
će silom spriječiti rast Kine, uvjerava nas vodeći teoretičari međunarodnih odnosa, gton više nema vitalnih interesa koje bi
Mahbubani u studiji Da li je Kina pobije- posebno oni na pozicijama strukturnog bio spreman braniti ratom, protekle de-
dila? Kineski izazov američkoj supremaciji, i ofanzivnog realizma, poput Johna Me- cenije proizveo je ozbiljan vakuum moći.
popularnom štivu nedavno objavljenom arsheimera, koji postaje sve popularniji, To je, neminovno, dovelo do političke
u New Yorku. nakon više od dvije decenije globalne do- nestabilnosti.
Mahbubani tvrdi da je kineski narod minacije politike liberalne hegemonije, Ovo je potvrdio i ambasador Martin
iz svoje povijesti naučio tešku lekciju da kojoj je pogodovao unipolarni svijet, ili Indyk, jedan od najiskusnijih američkih
Kinezi prosperiraju kao narod u cjelini “unipolarni moment”, kako je američku diplomata i vanjskopolitički strateg koji
kada je njihova politička vlast centralizi- poziciju u svijetu prvi put nazvao poli- je decenijama učestvovao u kreiranju
rana i snažna. Dok je u periodima kineske tički komentator Charles Krauthammer američke politike prema Bliskom isto-
povijesti, kada je Kina bila fragmentira- u časopisu National Interest. ku, posebno u vrijeme Clintonove ad-
na, podijeljena i slaba, a njena centralna Upravo u cilju očuvanja statusa SAD-a ministracije. Indyk je u januaru 2020, u
vlast neefikasna, njen narod doživljavao kao jedine supersile i nastavka njene glo- Wall Street Journalu, u tekstu pod naslo-
poniženje, patnju, siromaštvo i nedaće. U balne dominacije, politika američke admi- vom Bliski istok se više ne isplati jer u toj
kolektivnoj kineskoj svijesti uvriježeno nistracije proglasila je još u vrijeme pred- regiji više nema vitalnih američkih interesa.
je čvrsto uvjerenje da je period od prvog sjednika Obame promjenu svoje globalne Ovaj iskusni i utjecajni vanjskopolitički
opijumskog rata 1842. do proglašenja Na- grand strategije, usmjeravajući fokus ame- planer u Washingtonu, iako su njegovi
rodne Republike Kine 1949. godine bilo ričke vojne, diplomatske i propagandne politički pogledi centristički i orijenti-
stoljeće poniženja. Upravo ova psihološka (mehke) moći (soft power) ka Aziji. Ova rani ka politici tradicionalne i umjerene
kolektivna svijest omogućila je aktuel- strategija službeno je nazvana zaokret ka američke perspektive bliske demokrat-
nom predsjedniku Kine Xiju Jinpingu Aziji (pivot to Asia). Stoga je raniji fokus skim administracijama, jasno je ukazao
da osigura podršku za strategiju kojom američke vojne sile, čiji je dobar dio, pored da Amerika na Bliskom istoku nema vi-
je uspješno centralizirao svoju vlast i oja- Evrope i Istočne Azije, kao triju glavnih talnih interesa. Prema Indyku, Amerika
čao poziciju šefa komunističke partije, neuralgičnih tački globalnog američkog bi se morala odreći svojih nekadašnjih
čime je, praktično, ustoličen u doživot- prisustva s kojih dominira globusom, bio grandioznih ambicija prema ovoj, kako
nog predsjednika. skoncentriran na Bliskom istoku, pomje- je rekao, haotičnoj regiji. Američka po-
ren dalje ka istoku Azije. litika, prema načelima grand strategije,
AMERIČKI ZAOKRET KA AZIJI Kada je u pitanju Bliski istok, pored stoga više ne želi pobijediti, sukoblja-
U savremenom političkom diskur- niza drugih endogenih faktora i aspiraci- vati se ili mijenjati režime, već se zado-
su, među teoretičarima međunarodnih ja političkih elita i populacije ove regije, voljava dugoročnim rezultatima, a to je
odnosa, u medijima i političkim centri- američki imperativ sučeljavanja s Kinom da na Bliskom istoku ne prevlada niti
ma i think tankovima, sve više preovlada- predstavlja ključni faktor koji je omogu- jedna regionalna sila ili grupa srodnih
va teza da bi na globalnom planu moglo ćio drugim, uglavnom regionalnim sila- sila (u nekoj vrsti alijanse) i uspostavi
doći do novog hladnog rata, pa čak i do ma, poglavito Iranu, Saudijskoj Arabiji, regionalnu hegemoniju ili dominaciju.
oružanog sukoba, između Sjedinjenih Turskoj i Izraelu, pa i samoj Rusiji, iako Takav scenarij, koji je u današnjoj kon-
Američkih Država i Kine, u slučaju da se je njen položaj u pogledu moći i utjecaja stelaciji odnosa nemoguć, katastrofalno
neometani ekonomski rast Kine nastavi. ipak značajniji, ali nije na nivou supersile, bi se odrazio na ukupnu američku pozi-
SAD bi, u želji da očuva svjetsku domi- da se u odsustvu američkog interesa koji ciju globalne dominantne supersile. Za
naciju, mogla učiniti sve što joj bude sta- je dugoročno fokusiran na konfrontaci- uspješnu globalnu dominaciju za Ame-
jalo na raspolaganju da uspori rast Kine ju s Kinom počnu nadmetati za primat rikance je dovoljno zadržati status quo
i oslabi njen utjecaj, posebno u regiji Ju- i vodstvo na Bliskom istoku. Smanjeni koji će garantirati da se u trima ključnim
goistočne i Srednje Azije i spriječi Kinu američki interes za Bliski istok, zbog regijama, Evropi, Perzijskom zaljevu i
STAV 23/4/2020 31