Page 32 - STAV broj 268-269

POLITIKA

Istočnoj Aziji, ne pojavi potencijalna STRAH OD ŠIRENJA
sila s hegemonističkim aspiracijama u TURSKOG UTJECAJA
datoj regiji. Stoga, ako analiziramo poteze Trumpo-
Radi se o strategiji koja informira ve, ali i Obamine administracije, primijetit
američku globalnu politiku još od kad je ćemo da je Washington svu svoju vojnu,
Monroovom doktrinom SAD uspostavila ekonomsku, diplomatsku i propagandnu
regionalnu hegemoniju u zapadnoj he- energiju i potencijale upotrijebio da spri-
misferi. Porazivši imperijalnu Njemačku, ječi širenje turskog utjecaja u arapskom
nacističku Njemačku, imperijalni Japan, svijetu. U tom pravcu kolaborirao je i s
a kasnije u hladnom ratu i Sovjetski Sa- kurdskim terorističkim snagama, koje je,
vez, Amerika je svaki put bila riješena za divno čudo, i sama američka admini-
da mora poraziti zemlje s regionalnim stracija proglasila teroristima. Zbog djeli-
hegemonističkim aspiracijama. Danas mičnog uspjeha te strategije, jer je cilj bio
je Kina jedina zemlja koja ima karakte- Turskoj slomiti krila u arapskom svijetu
ristike i kapacitet da ugrozi američku do- kako njen model demokratije u kolabora-
minaciju u Aziji. U tom kontekstu treba ciji sa stanovitim umjerenim islamskim
posmatrati i novu američku strategiju u demokratizmom ne bi bio prihvaćen širom
Srednjoj Aziji, koja ima za cilj slabljenje arapskog svijeta, neki analitičari raniju
integrativnih strategija i projekata Kine, tursku vanjskopolitičku strategiju ocje-
Rusije i Irana. Također, na bazi slične ra- njuju kao neuspjeh pokušaja tzv. turske
cionalizacije utemeljen je i strateški savez hegemonije na Bliskom istoku.
Amerike i Indije uz učešće Japana i Au- U skladu s tim, američka administra- odlučili da spriječe mogućnost uspostave
stralije, koji predstavljaju okosnicu nove cija nije upotrijebila sva raspoloživa sred- i jedne i druge regionalne dominacije.
američke strategije u regiji Indo-Pacifika stva i vojni arsenal kako bi spriječila da Kao polica osiguranja takve politike sva-
(ranije se uvijek govorilo o azijsko-paci- na sjeveru Levanta prevlada dominacija kako je ustupak Moskvi, koju Amerika
fičkoj saradnji, koja ima za cilj okruženje snaga koje su se zalagale za očuvanje sta- vidi kao garanciju sprečavanja regionalne
i suzbijanje Kine). Obnavljanje i revita- tusa quo. Iako neprijateljski raspoložena dominacije Turske ili Irana. Na to ukazu-
lizacija američkih bilateralnih odnosa i prema Iranu i Rusiji, koju vidi kao slabi- je i balansirajuća uloga Rusije i posebno
sporazuma sa zemljama Jugoistočne Azi- jeg rivala, ali i Vladi u Damasku, koju je izvanredni odnosi Rusije i Izraela. Treći
je koje karakterizira izraženi nacionalni i pokušala svrgnuti putem strategije pruža- potencijalni hegemon arapskog svijeta, čiji
historijski ponos, ali i strah od Kine, kao nja potpore ekstremističkim snagama, o su moć i utjecaj protekle decenije straho-
što je Vijetnam, imaju za cilj mobilizaciju čemu svjedoče dokumentirani materijali vito opali, Kraljevina Saudijska Arabija,
manjih zemalja u susjedstvu Kine koje se o operaciji Timber Sycamore, američka ad- shvatio je da su vremena direktne ame-
s Kinom spore oko prava na suverenitet ministracija svjesna je da prisustvo utje- ričke vojne intervencije u odbrani njenih
nad otočjem (Spratly Islands) u Južnom caja Irana u Levantu, bez obzira koliko geopolitičkih pozicija ipak stvar prošlosti,
kineskom moru. Neke od ovih zemalja iranski režim bio mrzak Washingtonu, da se Bliski istok promijenio, kao i ame-
otvoreno podržavaju kineske aspiracije, ipak na određen način sprečava širenje rička pozicija u njemu.
a neke ne žele ulaziti u sukob s Kinom iz turskog utjecaja, iz više razloga o kojim ne Za to se pobrinula administracija
niza interesa kojim pogoduje održavanje možemo ovdje elaborirati. Birajući izme- Georgea W. Busha, koja je, svjesno ili
dobrih diplomatskih odnosa s džinom u đu potencijalne turske hegemonije na Bli- nesvjesno, neopravdanom agresijom za-
susjedstvu. skom istoku, ili iranske, Amerikanci su se snovanom na lažnim optužbama ojačala
poziciju većinskih šiita u Iraku. Upravo
je američka politika omogućila geopo-
Mahbubani podsjeća da su dvije najveće svjetske litičke okolnosti koje su pogodovale ši-
ekonomije svijeta, Kina i Indija, tokom protekla dva renju iranskog utjecaja, koji danas Was-
hington proglašava “najvećim faktorom
milenija punih 1.800 godina dominirale svjetskom nestabilnosti” u Perzijskom zaljevu i
poviješću i globalnom ekonomijom, a da je 200 Bliskom istoku u širem smislu. To je po-
taknulo odluku da se Saudijska Arabija
godina zapadne dominacije ustvari odstupanje od tokom protekle decenija izdašno angaži-
ra u pomaganju radikalnih džihadistič-
uobičajenih povijesnih normi. Danas se stvari polahko kih sunitskih grupa, uključujući i ISIL,
vraćaju na prirodnu poziciju, a u skladu s normama koje su mobilizirane crpeći legitimitet na
bazi, stvarne ili fiktivne, nepravde režima
koje su vladale u periodu prije zapadne dominacije u Bagdadu prema manjinskim sunitima
u Iraku, kako bi osnažila svoju geopoli-
univerzumom. Ovaj povijesni presedan, ili izuzetak, tičku poziciju, ali i islamski legitimitet i
polahko prirodno nestaje, tako da je u skladu s tim kreirala branu protiv prodora iranskog
utjecaja u arapskom svijetu. Na tragu tog
nemoguće silom spriječiti rast Kine, uvjerava nas diskursa, širenjem narativa o strahu od
Mahbubani u studiji “Da li je Kina pobijedila? Kineski iranskog šiitskog polumjeseca, strateški
i ciljano proizveden je ozbiljan sektaški
izazov američkoj supremaciji”, popularnom štivu animozitet između manjinskog šiitskog
i većinskog sunitskog faktora, kako bi se
nedavno objavljenom u New Yorku preduprijedila potencijalna emancipacija,

32 23/4/2020 STAV