Page 10 - STAV broj 162
P. 10
NA MJESTU DOGAÐAJA
kako je kompleks bio u lošem stanju, te svih spomenika u Sarajevu. Postoji fond krenuo sam iz Općine Novo Sarajevo i,
da su nizom aktivnosti u kratkom periodu za zaštitu spomenika, ali mislim da bi i kada je bila reintegracija, prvi sam dolazio
Spomen-parku koliko-toliko vratili neka- spomenike koji nisu njime obuhvaćeni sa sekretarima mjesnih zajednica i uoča-
dašnji ugled i sjaj. “Direktor Muzeja ‘Alija trebalo na neki način uvrstiti tu i održa- vao šta se sve ovdje desilo i šta je sve osta-
Izetbegović’ nas je pozvao da se uključimo vati”, poručuje Handanagić. lo iza rata. Naravno, vežu me uspomene
u ovu akciju, a mi smo se odmah odazva- i za djelatnosti koje su se ovdje odvijale i
li. Pogon javne higijene dao je danas svoj Čišćenje simbola borbe protiv fašizma prije rata. Kao student, dolazio sam ovdje
doprinos tako što smo očistili ove površi- nije bio isključivo zadatak studenata i upo- na organizirana obilježavanja stradanja ne-
ne i sanirali neke podzide. Otklonili smo slenika Muzeja, pa se ovoj akciji pridružio dužnih ljudi Sarajeva od fašističke ruke.
i otpad koji se nataložio u toku prethod- i novi premijer Kantona Sarajevo Adem Takva nam je historija, na ovom područ-
nog perioda. U saradnji s predstavnicima Zolj. U svom obraćanju za medije ista- ju je uvijek bilo fašizma, ali i borbe protiv
JP ‘Park’, koji su obrezali ukrasno šiblje, kao je da ovo mjesto za njega sadrži mno- fašizma. Ovo je mjesto specifično i zbog
mislim da smo ovaj kompleks doveli već go simbolike. “U poslijeratnom periodu
na jedan reprezentativan izgled, u odnosu
na ono kakav je bio prije samo dva dana”,
kaže Handanagić.
Mišljenja je da ovaj kompleks zaslu-
žuje dužno poštovanje s obzirom na ono
što baštini, tekovine antifašističke borbe
i stradanja građana Sarajeva. “Nedovolj-
no se izučavalo stradanje građana Saraje-
va tokom Drugog svjetskog rata, a i tokom
ovog posljednjeg, i svi smo tome svjedoci.
Mislim da smo aljkavi u tome, a genera-
cije koje dolaze ne zaslužuju ovakav naš
odnos prema njima. Neko bi trebao pre-
uzeti odgovornost i obavezu održavanja
Adnan Žiško, direktor Muzeja “Alija Izetbegović”
Antifašizam nije isto što i komunizam
Adnan Žiško rođen je 7. septembra
1980. godine u Zenici. Tu završava naučni simpozij “Srednji put u religiji, kul- Izetbegović sigurno spada u red ljudi koji
osnovnu i srednju školu, nakon čega turi i politici: misao ravnoteže i umjerenost su bili antifašisti, ali su bili i antikomunisti. U
upisuje Fakultet kriminalističkih nauka u Sa- u djelu Alije Izetbegovića”. I taj termin ni- određenoj mjeri to izaziva i zbunjenost kod
rajevu, a 2009. godine završava studij na smo slučajno izabrali jer vjerujemo da Alija naših ljudi jer je na našim prostorima simbol
Saint John’s University u Minnesoti, SAD.
Radio je u izdavačkoj kući “BH Most”, a dugi
niz godina proveo je i u nevladinom sekto-
ru. Vršio je i obuku invalida na sito-štam-
pi, a učestvovao je i u brojnim projektima
vezanim za lektiru na bosanskom jeziku za
osnovne i srednje škole. Bavi se i volon-
terskim radom. Član je Udruženja “Nešto
više” od 2002. godine i do danas je kroz
ovu djelatnost obišao skoro sve općine u
Bosni i Hercegovini. Godine 2007. i 2008.
je nakon uragana “Katrina” volontirao u New
Orleansu u muzičkom selu. Od 2011. go-
dine direktor je Muzeja “Alija Izetbegović”.
Za magazin Stav govori o projektima Mu-
zeja “Alija Izetbegović”.
STAV: Koje su sve aktivnosti kojima se
bavi Muzej “Alija Izetbegović”, a imaju
predznak borbe protiv fašizma?
ŽIŠKO: Cijeli je niz aktivnosti kojima se
Muzej “Alija Izetbegović” bavi, a vezali smo
ih za značaj koji ima upravo borba protiv fa-
šizma. Prošle smo godine u maju povodom
dana Evrope i borbe protiv fašizma održali
10 12/4/2018 STAV