Page 44 - STAV broj 319

DRUŠTVO

Stub časti
SJEME

DOBRA

JOAN

BAEZ NE

MOŽE

NESTATI

Na poziv prijatelja, a u organizaciji International Refugees, Joan

putuje u ratom razorenu Bosnu i Hercegovinu u nastojanju

Piše: Mirzet HAMZIĆ da skrene više pažnje na patnje naroda u ovoj zemlji izloženoj
velikosrpskoj agresiji. Dio puta do kina Imperijal prešla je u

tenku i s pancirnim prslukom.

oan Chandos Baez američka je pjeva- na koljenima // sred okrenutih leđima i vrste i, makar nakratko, dijelili strahote
čica, tekstopisac, muzičar i aktivistica srušenih u prašinu // spašen si ne zato da koje su proživljavali drugi.
koja duže od šezdeset godina skreće bi živio // imaš malo vremena treba dati Joan Chandos Baez američka je pjeva-
Jpažnju svijeta na nepravdu koja se svjedočanstvo”, pjeva Zbigniew Herbert čica, tekstopisac, muzičar i aktivista, bila
čini. Neumorno se kreće od juga Amerike, u antologijskoj pjesmi Poruka gospodina je prešla pedesetu kada je na nagovor pri-
gdje se borila protiv rasne diskriminacije, Cogita, čime se poziva na neprestano pre- jatelja odlučila posjetiti glavni grad Bosne
preko Vijetnama, Kambodže, do Sjever- ispitivanje temeljnih ljudskih vrijednosti. i Hercegovine. Bila je 1993. godina i ona
ne Irske, Čehoslovačke i Poljske. Dizala Kada čovjek zastane pred Stubom časti koji je bila prvo muzičko ime svjetske glaso-
je glas protiv nasilja na Palestincima i ne- su sagradili ljudi dok je trajala agresija na vitosti koje je posjetilo glavni grad Bosne
pravednog rata u Iraku, borila se za čistu Bosnu i Hercegovinu i vršen genocid nad i Hercegovine.
planetu i prestanak proizvodnje atomskog nedužnim narodom, učinit će mu se da su Njezina odluka mogla bi začuditi one
oružja, oglašavala se protiv nasilja u Kini i prisutni pomno čitali Herberta. koji nisu detaljnije znali njezinu biografi-
zemljama Latinske Amerike. Kako bi jed- Ni granate, ni snajperi, neizvjesnost ju. Imala je petnaest godina kada je 1956.
na takva osoba ostala slijepa na patnje ko- puta i brojne prepreke nisu spriječili prvi put čula Martina Luthera Kinga ju-
jima je Bosna i Hercegovina bila izložena? brojne ljude da bar na jedan dan podjele niora koji je govorio o nenasilju i građan-
sudbinu kojoj su više godina bili izloženi skim pravima. Godina je to i kada je uzela
BRANILAC KRALJEVSTVA BEZ GRANICA ljudi okupljeni oko ideje Bosne. Ne želi- svoju prvu gitaru.
I GRADA PEPELA mo postavljati velika pitanja da li odumiru Muzičkom talentu i rastu popularnosti
“Idi kuda su pošli oni u tamnu krajinu generacije onih koji su imali suosjećanja pridodala je angažman za prava poniženih
/ po zlatno runo ništavila svoju posljednju za drugog, ali ne prestaje divljenje prema i tučenih ma u kojem dijelu svijeta živjeli.
nagradu // idi uspravan sred onih što su onima koji su ostavljali komoditet svake Tri koncerta održala je 1962. godine po

44 16/4/2021 STAV