Page 81 - STAV broj 290
P. 81

KO JE BIO ROLAND GARROS



              oland Garros rođen je 6. oktobra 1888.                           Godine 1915. njemačka protuzračna od-
           Ru Saint-Denisu, odakle mu je porodica                              brana oborila je Rolanda Garrosa, koji osta-
           preselila u francusku Indokinu (Vijetnam),                          je u zarobljeništvu sve do februara 1918.
           ali u dobi od 12 godina poslan je natrag                            godine, kada je uspio pobjeći i vratiti se u
           u Francusku da okonča školovanje. U                                 borbu. Leteći sada sa SPAD-om XIII, puno
           Francuskoj nastaju problemi sa zdravljem.                           naprednijim od aviona kakve je poznavao
           Sport mu se preporučuje kao terapija i,                             prije tri godine, postiže svoju četvrtu po-
           budući da je dolazio iz dobrostojeće po-                            bjedu, ali 5. oktobra, 35 dana prije kraja
           rodice, imao je mogućnosti baviti se nji-                           rata, gine u borbi protiv “Fokkera D.VII”
           me. Bavi se biciklizmom, igra ragbi, tenis                          iznad Ardena.
           i postaje član kluba “Stade Français”. Po                           Nakon njegove smrti, Rolanda Garro-
           završetku studija posvetio se tada novom                            sa u tenis dovodi njegov dobar prijatelj
           svijetu automobila. Otvorio je trgovinu au-                         Emile Lesieur, koji je s njim igrao u ragbi
           tomobila u Parizu i 1909. godine prvi put                           timu na Stade Françaisu. U dogovoru s
           uspostavio kontakt sa zrakoplovstvom.                               predsjednikom kluba Lesieur je predsta-
           U to je vrijeme zrakoplovstvo bilo veoma   u Francuskoj i Evropi. Nekoliko dana pri-  vio prijedlog za izgradnju teniskog stadi-
           rizičan sport u laganim avionima od drveta   je početka Prvog svjetskog rata bio je u   ona koji bi bio domaćin finala Davisovog
           i platna. Tada nije bilo ni škola letenja pa   Njemačkoj u posjeti njemačkim tvornicama   kupa 1928. godine. Među specifikacija-
           je Roland sam učio. Kada mu “Aéro-Club   aviona. Kad je izbio rat, prijavio se u novo-  ma za preuzimanje gradnje bila je i ona
           de France” izdao letačku dozvolu, poči-  formirano francusko vojno zrakoplovstvo.  da stadion nosi ime njegovog prijatelja
           nje sudjelovati na zrakoplovnim skupo-  Tada su se vojni avioni uglavnom koristili   Rolanda Garrosa.
           vima širom Evrope i Sjedinjenih Država.   za izviđanje jer su bili prelahki za nošenje   Tako je Roland Garros ušao u historiju kao
           Učestvuje u utrci Pariz – Madrid, koju nije   oružja, a tek kasnije piloti počinju nositi   ikona tenisa, a ne zrakoplovstva, unatoč
           uspio završiti, ali napreduje i i počinje po-  osobno oružje. Roland razvija kapitalnu   činjenici da mu se i tamo odaju brojne
           stavljati rekorde. Preletio je zaljev Rio de   inovaciju: sistem za pucanje iz strojnice   počasti. Aerodrom Cholet, spomenici, uli-
           Janeiro, Amazonsku prašumu i postavio   kroz propeler. Sistem je bio uspješan zbog   ce i zgrade u Frèjusu i Bizerteu u rodnom
           visinske rekorde, prvo 4.950 metara, a   dodatih zaštitnih lopatica, ali je ipak po-  Saint-Denisu, u Italiji i cijeloj Francuskoj
           onda i 5.610 metara. Godine 1912. leti   stojao golem rizik da se neki meci mogu   nose njegovo ime koje, osim poštanskih
           između Tunisa i Rima, a preletio je i Vezuv.   odbiti prema pilotu ili avionu. Svoj uređaj   maraka i prigodnih kovanica, podsjeća i
           Zbog svojih rekorda i ruta koje je prvi pre-  prilagođava Morane Saulnierovom avio-  na njegovu ulogu zrakoplovca, iako za nju
           letio postaje jedan od najpopularnijih likova   nu tipa L, s kojima dobija tri zračna duela.   danas malo ko zna.


         ČUDO SLOVENAČKOG SPORTA



           antastičan dvoboj između Tadeja Pogačara i   koji počinje iz baze, iz osnovne škole, kažu čelnici   na ledu, s Tinom Maze, dvostrukom olimpijskom
         FPrimoža Rogliča na Tour de Franceu ispalio je   državnog Ministarstva sporta. “U Sloveniji puno   prvakinjom u skijanju, ili Petrom Majdić, bronza-
         Sloveniju u orbitu kao zemlju koja svako malo pa   ulažemo u sport za djecu i mlade, imamo dobru   nom olimpijskom trkačicom.
         iznenadi svojom izvanrednom generacijom mladih   mrežu javnih sportskih objekata i poboljšali smo   Planiranje je važno, ali je ključan individualni ta-
         sportaša. Imaju dominantni biciklistički par u sre-  profesionalno područje rada u sportu”, pojaš-  lenat sportaša u zemlji koja njeguje takmičarski
         dištu pozornosti sportske javnosti, Luka Dončić   njavaju. “Sport je dobro od zajedničkog intere-  duh Jugoslavije, italijansku lukavost i austrijsku
         ruši rekorde u NBA ligi, Jan Oblak jedan je od   sa i država sistemski garantira uvjete za njegov   disciplinu. Također je važan dobar skautski po-
         najboljih golmana svijeta… U Ljubljani tvrde da   razvoj. Radimo za cjelokupno stanovništvo, bez   sao. Španski trener Joxean Fernández Matxin
         su glavni grad neke države s najviše olimpijskih   obzira na socijalnu i ekonomsku situaciju gra-  otkrio je Pogačara dok je ovaj još bio dječak.
         medalja po stanovniku. Slovenija s dva miliona   đanina. Sport ima veliku važnost u obrazovnom   Slično je radio i Andrej Kračman, trener golma-
         stanovnika ima 40 metala, toliko je osvojila od   sistemu”, navode, ponosni na svoje bicikliste na   na ljubljanske Olimpije, u kojoj je Oblak debiti-
         1992. godine, kada se odvojila od Jugoslavije.  Tour de Franceu. Prije su Slovenci oduševljavali   rao sa samo 16 godina. Luka Dončić je sa 16
         Ništa nije slučajno niti je rezultat spontanosti već   s odbojkaškim ekipama, dvostrukim evropskim   godina postao najmlađi igrač “Real Madrida”
         posljedica obrazovnog sistema i mukotrpnog rada   viceprvakinjama, sa svojim rukometom i hokejom   koji je debitirao u španskoj ACB ligi. Prvi šut
                                                                               koji je uputio bila je trojka, a danas je fenomen
                                                                               u koji je zaljubljena cijela NBA.
                                                                               Slovenski novinar Miha Hočevar kaže da Slo-
                                                                               venija nema tajne niti kakav čarobni napitak,
                                                                               već samo rad i stalno usavršavanje. “Roglič je
                                                                               brzo stigao do elite nakon što je napustio ski-
                                                                               janje. U samo šest godina došao je u situaciju
                                                                               da se bori s najboljima. Ambiciozan je i kaže
                                                                               da nikada ne ponavlja pogreške. Odustao je
                                                                               od skijaških skokova jer je shvatio da nikada
                                                                               neće biti svjetski prvak. Stvar je prioriteta, a
                                                                               Sloveniji je sport na prvom mjestu.”


                                                                                                    STAV 24/9/2020 81
   76   77   78   79   80   81   82   83   84