Page 43 - STAV broj 312

“Vjerujem da je Jezero dobilo ime po samom jezeru, a mi se a Jezero su zaposjeli rezervisti. Milicija SUP Jajce, koja je do ovog
nalazimo na lokaciji poznatoj kao ‘Ada’ i kažu da je tu neka kralji- događaja imala svoj punkt u Jezeru, povukla se prema Jajcu, a Te-
ca imala svoj dvor, na Kulišću, a mi smo naišli na stepenice njenog ritorijalna odbrana Općine Jajce postavila je svoj kontrolni punkt
dvora kad smo kopali temelje za našu kuću, koje nismo mogli raz- kod hotela “Jajce” na Velikom plivskom jezeru, nizvodno od Jaj-
biti. Kažu da su bile i zidine, te da niko nije mogao prići, ni ući u ca. Dana 25. maja dvadesetak bošnjačkih mladića iz Šipova, zbog
dvor, koji je bio okružen vodom, kao naše kuće danas. Bila je kapija nepostojanja izbora, prihvatilo je mobilizaciju i uniforme i odlaze
koja se ujutro otvarala, a navečer zatvarala.” na kupreško ratište. Određeni broj Bošnjaka pokušao se spasiti bi-
jegom preko šuma i minskih polja. Neki od njih bivaju uhvaćeni i
KONTINUITET ZLOČINA odvedeni prema logorima Kuli i Manjači, gdje su fizički i psihički
Nažalost, kao i u brojnim drugim dijelovima Bosne i Herce- zlostavljani do iznemoglosti.
govine, Bošnjaci su tu doživjeli tešku sudbinu, posebno u vreme- Od juna su vršene bombaške akcije na ugostiteljske, trgovinske
nima nakon odlaska Austro-Ugarske. Kada su u pitanju zločini i zanatske centre Bošnjaka i Albanaca. Tada je počelo i sistematsko
počinjeni tokom Drugog svjetskog rata, tokom augusta i počet- paljenje kuća i drugih objekata nesrpskog stanovništva. Prvog juna
kom septembra 1941. godine na području Šipova ubijeno je 211 1992. godine Jezero je spaljeno. Mještani koji nisu uspjeli izbjeći
Bošnjaka civila, uglavnom žena, djece i starijih i nepokretnih na slobodnu teritoriju, njih oko 34, ubijeni su. n
osoba od strane Srba, uglavnom svojih komšija. Većina ubista-
va izvršena je na krajnje gnusan i genocidan način, klanjem, ba-
canjem živih u vatru, bacanjem u jame i niz stijene, nabijanjem
na kolac i pečenjem na ražnju. Većina žena i djevojaka su prije
ubistva silovane.
U periodu od septembra 1941. do maja 1945, kao žrtve okupator-
skog nasilja, ratnih djejstava i prisilne mobilizacije od strane okupa-
torske fašističke NDH vlasti, ubijeno je i poginulo još 115 Bošnjaka
Šipova. Pored toga, opljačkane su, spaljene i porušene kuće, drugi
privredni objekti i spomenici materijalne kulture. Po protjerivanju
iz Šipova, u augustu 1941. godine Bošnjaci Šipova izbjegli su u Jaj-
ce, Banju Luku, Bosansku Gradišku, Travnik, Zenicu. U NOB-u
je s područja Šipova aktivno učestvovao 81 Bošnjak.
Zločini nad Bošnjacima Jajca, Jezera i Šipova od 1992. do 1995.
godine dokumentirani su u istoimenoj knjizi Zilhe Mastalić-Košu-
ta, Alme Hajrić-Čaušević i Almira Grabovice, koju su izdali Insti-
tut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava
Univerziteta u Sarajevu, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka i
Medžlis Islamske zajednice Jajce.
U njoj, između ostalog, stoji kako su preduzeću “Agropromet”
Jezero, na granici općina Šipovo i Jajce početkom maja 1992. godine
uselili šipovački i mrkonjićki rezervisti, pripremajući tako napad i
na mjesto Jezero, koje je tada bilo naseljeno bošnjačkom većinom.
Prijetnje i pritisci upućivani su prema preostalom bošnjačkom sta-
novništvu. Radoslav Đukić, čelnik Ratnog štaba općine Šipovo, po-
ziva Bošnjake 18. maja da predaju “nelegalno nabavljeno oružje”,
nakon čega će im se garantirati sigurnost i zaštita. Bošnjaci oruž-
je nisu ni imali te ga stoga nisu ni predavali. Dana 19. maja spro-
vedena je opća mobilizacija. Mobilizaciji su se odazvali i pojedini
Bošnjaci jer se govorilo da se neodazivanjem na mobilizaciju gubi
zaposlenje. Bošnjaci su se odazvali i iz razloga da izbjegnu svaki
mogući napad od srpske strane.
Jezero 21. maja napadaju “Beli orlovi” iz Srbije, koji su krenuli
na kupreško ratište. U okruženju je ovo mjesto držano petnaestak
sati, uz pucnjavu po kućama i mjesnoj džamiji, kada su teško ra-
njena dvojica mladića. Poslije toga bošnjačko stanovništvo Jezera
i okolnih sela po drugi put bježi na slobodni teritorij općine Jajce,

STAV 26/2/2021 43