Page 29 - STAV broj 327

Predsjednik Alija Izetbegović i
njemački kancelar Helmut Kohl

dodatno ojačana unutar Evropske unije u jesen 1991. godine, kada je apelirao na da je put ka priznavanju onih republika
(EU) i NATO saveza. Određene distrak- države EZ-a da ne priznaju ovu susjednu koje se izjasne za nezavisnošću bio pro-
cije dolazile su kod zalaganja Bonna i republiku. Riječ je, zapravo, bilo o želji da krčen. I u SAD-u sazrijevalo je mišljenje
za francusku inicijativu (Evropska od- Bosna i Hercegovina ne ostane usamljena da je Jugoslavija stvar prošlosti. Senator
brambena inicijativa), ali ne tako da je u procesu osamostaljenja. Politička vizi- Al Gore bio je stava da je “Jugoslavija
Njemačka gubila značaj. ja rukovodstava bošnjačkog i hrvatskog stvorena kao reakcija na vilsonovska na-
Kada je riječ o odnosu prema buduć- naroda korespondirala je onome za šta čela samoodređenja. Cijenili smo je kao
nosti SFR Jugoslavije, krajem osamdese- su bili njeni zapadni susjedi, ali je proces zaštitnu prepreku sovjetskoj agresiji. (...)
tih stanje u ovoj socijalističkoj državi za- išao nešto drugačijim tračnicama. Ona nama više ne služi ni u kakvu geo-
brinjavalo je evropske partnere koji nisu Bez Slovenije se nekako i moglo, no stratešku svrhu”.
bili spremni za konflikt u svom predvorju bez Hrvatske nije, i to je bio nekakav po- Činjenica je kako je Njemačka bila
iako su bili duboko svjesni nezaustavlji- sljednji pokušaj da se održi Jugoslavija. snažni zagovornik preispitivanja položaja
vog procesa i potrebe redefiniranja. To je Zbog toga je čak priključenje Hrvatske Jugoslavije, a nakon posjete Genschera
svjedočio i izvještaj CIA-e od 18. oktobra kao nezavisne države novoformiranoj Beogradu (1. jula 1991), nekoliko mje-
1990. godine, u kojem se srpski naciona- labavoj federaciji zadovoljilo sve strane. seci prije nego će doći do ove epizode s
lizam, posebno odnos prema Albancima, Zanimljivo je da su i najbliži saradni- Izetbegovićem, odlučnost da se ide pu-
vidio kao najveća prijetnja čak i opstanku ci Franje Tuđmana sredinom jula 1991. tem priznavanja Slovenije i Hrvatske,
zajedničke države. Na ovim pretpostavka- godine mislili da se od bivših republika, zbog uvjerenja o nemogućnosti opstanka
ma određivan je i opći pristup Evropske ipak, može iskonstruirati konfederacija. Federacije, postala je još veća. Što zbog
zajednice (EZ) prema Jugoslaviji, a najja- U tom kontekstu i iz tih razloga, a na- njemačkog utjecaja, što zbog odluke o
snije je definiran Deklaracijom Ministar- kon ozbiljnog pogoršanja odnosa u Bo- povlačenju JNA iz Slovenije donesene
skog vijeća EZ o Jugoslaviji i Deklaracijom sni i Hercegovini, ova molba postavljena 18. jula 1991. godine na Predsjedništvu
o smjernicama za priznavanje novih drža- je 22. novembra na sastanku u Bonnu s SFRJ, politika međunarodne zajednice
va u istočnoj Evropi i Sovjetskom Savezu. njemačkim ministrom vanjskih poslova totalno se okrenula i postala povoljna za
Dakako da su ukupni politički odnosi Hans-Dietrichom Genscherom. Ono šta “pobunjene’” republike jer je delegiti-
te evropski i globalni kontekst suštinski je Izetbegović tražio od njega bilo je da ne mizirala Miloševićeva lažna nastojanja
utjecali na proces donošenja odluka. Jedna prizna samo Sloveniju i Hrvatsku i time da se sačuva Jugoslavija. Naravno da je
od glavnih ideja tadašnjem predsjedniku ostale osudi na ostanak u “Velikoj Srbiji”. u Evropi bilo i onih kojima je koncept
Predsjedništva Bosne i Hercegovine Aliji Ministar Genscher razumio je Izetbego- redefiniranja granica bio prihvatljiv, u
Izetbegoviću glede opstanka Jugoslavije vićev stav tako što je u decembru vodio prvom redu Holandskoj vladi, koja je to
bila je vezana za Sloveniju i Hrvatsku. vrlo jasnu diplomatsku akciju pridobiva- i predložila.
Naime, smatrao je da bez ove dvije repu- nja članica EZ-a za priznavanje svih re-
blike nema niti zajedničke države. Zbog publika koje izraze želju za nezavisnošću. MIROVNI PREGOVORI PRIJE AGRESIJE
toga je jedno vrijeme smatrano da je bio Njegovo uvjerenje da Beograd vodi Mirovna konferencija o Jugoslaviji
među protivnicima priznanja Hrvatske osvajački rat mnogi su počeli dijeliti, tako koja je počela s radom 7. septembra 1991.

STAV 11/6/2021 29