Page 30 - STAV broj 327

POLITIKA

godine u Haagu i kojom je predsjedao
engleski lord Peter Carrington tragala je
za mirnim i stabilnim rješenjem. Ono šta
je Carringtonu bio veliki problem jeste
jasna spoznaja da su Tuđman i Milošević
imali uzajamno prihvatljivo rješenje te-
meljno na podjeli Bosne i Hercegovine.
Kako je i sam rekao, tzv. srpska područ-
ja išla bi Srbiji, hrvatska područja Hr-
vatskoj, dok uopće nisu pokazivali inte-
res za pitanje šta će biti s Bošnjacima. S
ovakvim pristupom bilo je bjelodano da
Bosna i Hercegovina ulazi u vrlo rizičan
period u kojem je zalaganje evropskih sila
u njenu korist stvar od suštinskog stra-
teškog značaja. U tom smislu, potrebno
je razumijevati i bosanskohercegovačko
zalaganje na Konferenciji za proširenje
misije ECMM (European Community
Monitoring Mission, Promatračka mi-
sija) i na Bosnu i Hercegovinu (bila u Alija Izetbegović, Klaus
Hrvatskoj), kao i to da konferencija bude Kinkel, Franjo Tuđman i
Hans Hans Koschnick
bazirana na nezavisnim državama, a ne
jugoslavenskim republikama. značajna promjena. Priznanje nezavisno- Hrvatske u sukobu s legalnim bosansko-
Čitav proces doživio je svojevrsni vr- sti nije bilo upitno i dogodilo se 6. aprila hercegovačkim snagama. Republici Hr-
hunac tokom pregovora u Maastrichtu 1992. godine. No, novi ministar vanjskih vatskoj upućena je vrlo ozbiljno prijet-
(9–10. decembar, kada su ministri vanj- poslova Klaus Kinkel, koji je kancelariju nja o uvođenju sankcija, što je i samog
skih poslova EZ-a postavili skup uvjeta preuzeo u maju, saveznicima je dao čvr- predsjednika Tuđmana navelo da počne
koje treba ispuniti na putu ka nezavisno- sto obećanje da neće biti više nikakvih snažnije kontrolirati vojno-političke ak-
sti sovjetskih i jugoslavenskih republika. unilateralnih inicijativa, a sve u kontek- cije lidera bosanskohercegovačkih Hrva-
U Bruxellesu je 16. decembra na sjednici stu “božićnog priznanja”. Ono na čemu ta Mate Bobana. Klaus Kinkel izražavao
Ministarskog vijeća dogovor potvrđen i je Njemačka povratila aktivniju ulogu je veliki otklon od hrvatskih političara
usvojena je već spomenuta Deklaracija o bila je uspostava Kontakt grupe (Velika u Mostaru smatrajući ih kriminalcima i
Jugoslaviji (pet zahtjeva koji se moraju Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija dosta je otvoreno o njima tako govorio,
ispuniti). Republike koje su težile neza- i SAD) i njenog plana za Bosnu i Herce- što je potvrđivalo njegovu dobru infor-
visnosti pozvane su da se o tome izjasne govinu iz 1994. godine, koji je kasnije i miranost. Boban mu je bio dosta prepo-
do 23. decembra 1991. u Daytonu imao jasan utjecaj. znatljiva meta.
Njemačka je, nakon jasnog određenja Isto je tako rezolutan stav Njemačke
da je Milošević najveća prijetnja, snažno NJEMAČKA KOLEBANJA U ODNOSU u vezi s “Programom zajedničke akci-
zagovarala priznanja republika, što je po- PREMA HRVATSKOJ je” (Owen-Stoltenbergov plan) iz sredi-
krenulo rasprave o njemačkoj političkoj Do ovog perioda njemački kancelar ne 1993. godine pokazivao principe na
težini unutar evropskog i svjetskog po- Helmut Kohl bio je vrijedan saveznik
litičkog konteksta. Priznanje Slovenije američkom novoizabranom predsjedni-
i Hrvatske na Božić 1991. godine nije ku Billu Clintonu i nastojao je, zajedno s Ono šta je Izetbegović tražio
u Evropi gledano blagonaklono. Bre- njim, vršiti pritisak na Veliku Britaniju i od njemačkog ministra
me prošlosti i bojazni koje su iskaziva- Francusku da se bosanskohercegovačkim
ne prema njemačkoj ekonomskoj moći, vlastima pomogne i pospješi otpor brutal- vanjskih poslova Hans-
koju se gledalo kao temelj njene političke nim i agresivnim pohodima iz komšiluka, Dietricha Genschera bilo je
dominacije na kontinentu, utjecali su na u prvom redu srpskom napadaču. Upravo
ponašanje nakon ovoga događaja. Stoga su o tome izvijestili Izetbegovića kada je da ne prizna samo Sloveniju
je vrlo vidljivo pasiviziranje njemačke 26. marta 1993. godine bio u Bijeloj kući i Hrvatsku i time ostale
vanjske politike početkom 1992. godine na sastanku s američkim potpredsjedni-
u jugoslavenskoj krizi moguće objasniti kom Goreom u vezi s ponuđenim i od osudi na ostanak u “Velikoj
unutar ovih kontradiktornosti. Bosne i Hercegovine prihvaćenim Van- Srbiji”. Ministar Genscher
Ovo njemačko povlačenje nakon pri- ce-Owenovim mirovnim planom. Tom su
znanja Slovenije i Hrvatske u kontek- mu prilikom također prisutni Clinton i razumio je Izetbegovićev
stu Bosne i Hercegovine nije bilo do- Kohl kazali da sve čine kako bi uvjeri- stav tako što je u decembru
bro. Nema sumnje da bi aktivnija uloga li Evropljane, u prvom redu Francuze i
Bonna za donošenje konkretnijih odlu- Britance, da mu pomognu. No stvari nisu vodio vrlo jasnu diplomatsku
ka i povlačenje bržih poteza Evropljana išle baš najbolje. akciju pridobivanja članica
djelovala pozitivno na tadašnje odnose i No bez obzira na ukalupljivanje u
prema Bosni i Hercegovini. Nakon refe- evropske zajedničke inicijative, Nje- EZ-a za priznavanje svih
renduma i nezavisnosti Bosne i Herce- mačka je u kontekstu informacija koje je republika koje izraze želju za
govine, što je iniciralo otvorenu agresi- prikupljala s terena bila dosta precizna i
ju Beograda, i u Njemačkoj je nastupila aktivna. Posebno se to odnosilo na ulogu nezavisnošću.

30 11/6/2021 STAV