Page 31 - STAV broj 327

kojima je Bonn stajao u vezi s nalaženjem Ministar vanjskih
mirnog rješenja za Bosnu i Hercegovi- poslova Njemačke
nu. Njemačka, iako nije učestvovala u Klaus Kinkel u Mostaru
izradi Programa, negativno je komen- 23. jula 1994. godine
tirala ovaj prijedlog. Tadašnji njemač-
ki ministar odbrane Volker Ruhe bio je
više nego jasan kada je Program nazvao
“moralnom katastrofom”, dok su njemač-
ke novine Westdeutsche Zeitung pisale da
su “oni koji ubijaju, proganjaju i siluju
pobijedili”. Ovakav pristup izazivao je
u bosanskohercegovačkom političkom
vrhu simpatije, a principijelan odnos
doživljavao se i kao podrška Sarajevu u
njegovoj pravednoj borbi. Ovaj Program
(unija tri republike) na kraju je, tokom
oktobra 1993. godine, nevoljko prihvaćen
i od Njemačke (kao i Holandije), što je
pregovarač Owen smatrao veoma bitnim.
Ipak, kada je kancelar Kohl, podržavajući
američku inicijativu iz juna 1993. godi-
ne, izrazio sumnju i zabrinutost u vezi
s planom lift and strike – pitao se da li će
bosanske snage to oružje koristiti protiv 1994. godine Ustavni sud u Karlsruheu od Njemačke, uprava nad Mostarom
Hrvata – bilo je jasno da osim principa prihvatio je učešće Bundeswehra unutar i uključivanje njemačke vojske tri su
postoji i druga vrsta njemačkog interesa. mirovnih snaga UN-a, što je značilo da tačke na kojima se vidjela odlučnost
Sasvim jasno pokazala se njemačka fo- je Njemačka od tada mogla svoje vojnike Bonna i sve tri su iz perspektive Sara-
kusiranost na Hrvatsku i hrvatske inte- UN slati širom svijeta. No tom je odlukom jeva bile pozitivne.
rese, tako da su, i osim jasnog saznanja Karlsruhe ozakonio i položaj njemačkih Vrlo brzo nakon ove odluke SAD su
o brutalnosti hrvatskih vojnih formaci- pomorskih snaga na Jadranu. od svoga saveznika zatražile vojni dopri-
ja, davali do znanja kako stoje na strani Nošen potrebom da izrazi zahval- nos u Bosni i Hercegovini u kontekstu
Zagreba (i Gruda). nost onima koji nisu previše kalkulirali NATO-a. Savezna vlada bila je pred oz-
u pogledu podrške Bosni i Hercegovini, biljnim pitanjima, s jedne strane želeći
NJEMAČKI VOJNICI U BOSNI I a posebno u kontekstu ovakve Kohlo- ispuniti obećanje dato partnerima da će
HERCEGOVINI ve odluke, predsjednik Predsjedništva nakon zakonskih prepreka Njemačka
U aprilu 1993. godine Njemačka vla- Alija Izetbegović uputio je pismo nje- postupati odgovornije, a s druge strane
da odobrila je sudjelovanje svojih trupa u mačkoj javnosti. Naime, kancelar je, suočene sa strahovima od povijesnih per-
vojnim operacijama – odlučila je dopri- također krajem augusta 1994. godine, cepcija kod kuće. U ovome periodu bosan-
nijeti NATO zrakoplovnim nadzornim izvijestio Izetbegovića da je Njemač- skohercegovačka i hrvatska diplomatija
i kontrolnim letovima AWACS – što je ka vlada osigurala bošnjačkoj djeci u (Silajdžić i Granić) tražila je prostor za
predstavljalo veliki korak za ovu državu. SR Njemačkoj pohađanje nastave na saradnju. Dogovoren je sastanak izme-
Samim time bilo je jasno kako Njemač- maternjem jeziku. Zahvaljujući mu na đu dvojice predsjednika u Bonnu (Bad
ka želi imati veći angažman jer proces tom angažmanu, predsjednik Predsjed- Petersberg), a Klaus Kinkel i američka
donošenja ove odluke nije bio nimalo ništva dodao je “da je ugled Njemačke administracija izričito su tražili savez
jednostavan i zahtijevao je vrlo ozbiljne u našem narodu još više porastao od Bošnjaka i Hrvata.
intervencije u njemačkom zakonodav- uvođenja evropske administracije nad Ipak, nakon velike debate, kancelar
stvu. Kada je kreirana Kontakt grupa, Mostarom, pod rukovodstvom hrabrog Kohl odlučio je poslati njemačke vojnike
Bonn je dosta vidljivo stao uz američku i časnog građanina SR Njemačke, gos- na teren, što je bilo u domeni značajne
stranu i podržao pristup Washingtona podina Hansa Koschnika”. Vašington- historijske odluke, a u junu 1995. godi-
naspram evropskih članova. U augustu ski sporazum, koji je snažno podržavan ne njemački borbeni avion “Tornado”
učestvovao je u zračnim udarima. Udari
Alijanse na pozicije VRS-s intenzivira-
Kada je njemački kancelar Kohl, podržavajući američku ni su nakon genocida nad Bošnjacima
inicijativu iz juna 1993. godine, izrazio sumnju i zabrinutost u zaštićenoj UN zoni Srebrenica i po-
novnog masakra u Sarajevu krajem au-
u vezi s planom lift and strike – pitao se da li će bosanske gusta 1995. godine. Rusi, pa čak i neke
snage to oružje koristiti protiv Hrvata – bilo je jasno da osim evropske države, otvoreno su napadali
trajanje NATO bombardiranja, ali SAD
principa postoji i druga vrsta njemačkog interesa. Sasvim su odlučno nastavile s operacijom. Nje-
jasno pokazala se njemačka fokusiranost na Hrvatsku mačka je, kao i prije, ostala vjerna zrač-
nim napadima i bila podrška SAD-u.
i hrvatske interese, tako da su i osim jasnog saznanja o Ova vojna akcija i diplomatski napori
brutalnosti hrvatskih vojnih formacija davali do znanja kako Richarda Holbrookea bili su uvertira
za dejtonske pregovore i za kraj rata u
stoje na strani Zagreba (i Gruda). Bosni i Hercegovini. n

STAV 11/6/2021 31