Page 17 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

objasnio je Markuš. Zakoni su, kaže, usvo- Dženan Čorović,
jeni kako bi se formaliziralo cjeloživotno lakirer
učenje, razvijale životne kompetencije,
usklađivalo srednje i visoko obrazovanje
sa zahtjevima i potrebama na tržištu rada
te osnovno, srednje i visoko obrazovanje
uskladilo s tim nivoima obrazovanja u
zemljama Evropske unije.

GORAŽDE KAO SVIJETLI PRIMJER
Jedan od konkretnih načina podrške
prevazilaženju velikog problema neza-
poslenosti jeste pomoć Vlade Švicarske,
koja je usmjerena isključivo na rješava-
nje sistemskih problema. Jedan od švi-
carskih portfolija jeste portfolio zapo-
šljavanja mladih.
“Svaki od naša tri projekta apostro-
fira specifičnu dimenziju nezaposlenosti
mladih. Projekt ‘Prilika plus’ fokusiran
je na razvoj radne snage odgovarajućim
stručnim vještinama i motivacijom da se
uključe u tržište rada, cilj ‘Market Ma-
kersa’ jeste da promovira potražnju na
tržištu rada (prije svega privatnim kom-
panijama) za obučenim osobama kroz
razvoj privatnih kompanija i sektora u
kojima su angažirane. Cilj Projekta za-
pošljavanja mladih (YEP) jeste unaprje-
đenje rada javnih službi za zapošljavanje,
odnosno poboljšanje procesa posredova-
nja koji povezuje ponudu i potražnju za
radnicima”, kazao je Emir Dervišević
iz projekta “Prilika Plus”, koji provodi u Goraždu, što je vrlo važno. Jer niti ima
Republička agencija za razvoj malih i privrede bez obrazovanog kadra niti ima
srednjih preduzeća (RARS). obrazovanja odraslih bez jake privrede
Svrha programa jeste uvođenje si- koja će ulagati”, ocijenio je Emir Avda-
stemskih rješenja i iniciranje promjena gić. Napomenuo je da zbog ubrzanog teh-
u oblast srednjeg stručnog obrazovanja nološkog razvoja svako ko svoje znanje
u Bosni i Hercegovini, a sve u cilju ra- permanentno ne unaprjeđuje za nekoliko
zvoja kompetencija potrebnih za održivi godina postaje neupotrebljiv na tržištu
rast privrede. rada. Osviješten poslodavac ulaganje u
“I do sada je bilo srednjih škola koje obrazovanje ne smatra kao trošak već
su bile ovlaštene da se bave prekvalifika- kao investiciju. Avdagić podsjeća da je
cijom i dokvalifikacijom kandidata, ali u prije rata u Bosni i Hercegovini bilo 57
saradnji s nekim poslodavcima. Oni bi se radničkih univerziteta koji su bili usko
obratili strukovnoj školi i tražili da im specijalizirani za obrazovanje odraslih.
se napravi prekvalifikacija za neko usko Nekoliko radničkih univerziteta posto-
zanimanje. Onda bi se napravili progra- ji u RS-u, ali oni ne odgovaraju zahtje-
mi koji bi bili odobreni od resornog mi- vima današnjeg tržišta. Uz zakone i li-
nistarstva i to bi bilo kao vanredno ob- cencirane centre, potrebno je da u njima
razovanje”, podsjetila je Lamija Husić. rade osobe osposobljene za andragoški
Istakla je da je obrazovanje za odrasle rad (obrazovanje odraslih), jer nije isto
jedini način oslobađanja od siromaštva, baviti se obrazovanjem odraslih i obra-
jer ljude dodatnom edukacijom učinite zovanjem djece.
konkurentnijim na tržištu rada. Korisnost obrazovanja za odrasle
Nevladine organizacije koje se bave ilustrira i priča jednog od polaznika
obrazovanjem odraslih navode Bosan- trening-centra “Format”, čiji je rad
sko-podrinjski kanton kao primjer do- potpomognut u okviru projekta “Prili-
bre prakse. Zakonom su ovu oblast ure- ka plus”. Sarajlija Dženan Čorović go-
dili mnogo prije ostalih kantona. Na to dinama poslije završene srednje saobra-
ih je “natjeralo” rukovodstvo kompani- ćajne škole nije imao posla. Preko službe
je “Prevent”, koja stalno potražuje nove za zapošljavanje doznao je za obuku za
radnike, a za njih su potrebne prekvali- lakirera i prijavio se. Naučio je zanat i
fikacije. “Taj impuls došao je iz privrede sad je zaposleni lakirer. n

STAV 7/1/2016 17