Page 24 - STAV broj 221-222

POLITIKA

“Crveni” i “zeleni”

BOŠNJACI I

IDEOLOGIJA

Pitanje postojanja konkretnih ideologija na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni,
njihove međusobne sukobljenosti, razlike između proklamiranih ideologija i onih u koje se stvarno
vjeruje i uloge koju realpolitika ima u političkim odlukama – nedovoljno je istraženo. Ipak, političku
scenu u Bošnjaka mogli bismo, u kontekstu postojanja političke ideologije, ugrubo podijeliti u dva
tabora. Prvi tabor sačinjavaju one stranke i političke ličnosti koje svoj legitimitet crpe iz tekovina

prošlog sistema, dok su u drugom stranke koje svoj legitimitet crpe iz perioda stjecanja nezavisnosti
i odbrane od agresije

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ kao i oni nad kojima vlada, no stabilna sljedećim izborima. Dodatna negativna
vlast ne može postojati bez ideologije, posljedica izostanka ideologije unutar
bez određenog seta temeljnih vrijedno- političke kulture jednog društva jeste i
ako je ideologija tradicionalno defini- sti i uvjerenja koje potvrđuju vladajućoj konstantna društvena polarizacija kojom
rana kao skup ideja ili uvjerenja (na- klasi da je njena vlast ne samo dobra za dolazi do apolitizacije i pacifizacije tihe
stalih kao refleksije društvenih potreba njene pripadnike nego i za društvo kojim većine zgađene bezidejnim politikama i
Iili aspiracija individue, grupe, klase ili vlada, te je stoga i legitimna. Stabilna su borbom za vlast vlasti radi, ali i sve veće
kulture) koje formiraju osnove jednog po- društva ona u kojima vladajuća klasa svoj radikalizacije političkih manjina na ra-
litičkog ili ekonomskog sistema, u praksi legitimitet crpi iz snažnog i dobro arti- zličitim ideološkim polovima.
se pojam ideologije često pojednostavljuje. kuliranog ideološkog uvjerenja, dok ne- Mnogo je historijskih primjera za
Ova simplifikacija kreće se od predstavlja- stabilna društva karakterizira vlast stal- svaki od ovakvih trendova, od odumira-
nja ideologije kao fanatičnog političkog no smjenjujućih klika lišenih bilo kakvih nja komunističkog legitimiteta vladanja
uvjerenja imanentnog nazadnim politi- ideoloških preferencija. Pritom ne treba u Sovjetskom savezu – kako je biološki
kama pa do njene vulgarizacije i tumače- miješati želju i namjeru da se vlada s iskre- odumirala generacija političara koja je
nja kao običnog paravana za partikularne nim uvjerenjem da se ima pravo vladati. predvodila uspješnu borbu protiv naci-
materijalne interese. Upravo je zbog toga Oblik društvenog uređenja – bilo da stičke Njemačke, kojom je, samoj sebi,
pitanje stvarnog postojanja političke ide- je riječ o diktaturi ili liberalnoj demo- legitimizirala svoje pravo na vlast, preko
ologije – kao jedne od političkih silnica kratiji – u ovom kontekstu ne igra tako primjera nekih država tzv. trećeg svijeta,
unutar političke kulture nekog društva, važnu ulogu kako se čini na prvi pogled, u kojima je, uslijed izostanka bilo kakve
posebno postojanja više međusobno an- jer iako pobjeda na demokratskim izbo- ideologije, postojala permanentna nesta-
tagoniziranih ideologija – ključno za ra- rima, kao potvrda želje većine pripadnika bilnost, a jedan puč i prevrat uvijek prati
zumijevanje ne samo političkih kretanja jednog društva, sačinjava znatan dio legi- drugi, pa do historije Treće Francuske Re-
unutar određenog društva ili države nego timacije vlasti izbornih pobjednika, ona publike (1870–1940), koja je, zbog nekih
i za njihovu stabilnost. Također je izuzet- nije dovoljna ako ne postoji dublja ide- unutrašnjih kontradiktornosti vlastite po-
no važno odrediti uloge i odnose između ološka podloga. Takva vlast, bez čvrstog litičke kulture i odumiranja ideologije u
ideologije i realpolitike svakog od parti- uvjerenja da je njena vladavina legitimna, političkom mainstreamu, postala suštinski
kularnih političkih aktera koji djeluju na ma kakvu uvjerljivu pobjedu na izbori- paralizirano društvo te stoga i lahka žrtva
političkoj sceni jednog društva. ma odnijela, svejedno će biti nestabilna Hitlerovih hegemonističkih pretenzija.
i sklona lahkom obaranju, ako ne poli-
VAŽNOST IDEOLOGIJE tičkim otpadništvom vlastitih kadrova, LOKALNI KONTEKST
Historijski posmatrano, vladajuća klasa nekim režiranim ili spontanim prote- U slučaju ovdašnje bosanskohercego-
ne mora dijeliti potpuno istu ideologiju stima, onda na prijevremenim ili prvim vačke, a naročito bošnjačke političke scene,

24 30/5/2019 STAV