Page 27 - STAV broj 221-222

Čim je došlo do erozije ideoloških temelja,
došlo je i do sumnje u sve i jednu tekovinu
nastalu na odbrani od agresije. A čim se
pojavila sumnja, otvorio se i put napadima
na takve tekovine, ali i put nepotrebnim
kompromisima

postojati, konkretne ideologije i političke ideje ili će biti ili će
se prazan prostor popuniti nečim nedobrodošlim.
Zbog svega nabrojanog, imperativ je da se bošnjačka politika
dodatno ideologizira. I opstanak Bosne i Hercegovine, ali i položaj
Bošnjaka direktno su vezani za postojanje jake bošnjačke nacio-
nalne stranke koja će prije svega brinuti u interesima Bošnjaka
kao naroda i koja će imati jasno artikuliranu ideologiju temelje-
nu na idejama bošnjačkog političkog suvereniteta, identitetske i
kulturne posebnosti Bošnjaka, kontinuiranog jačanja bošnjačkih
pozicija i bošnjačke partikularnosti, pozitivnog antikomunizma
i čvrstog opredjeljenja da se djeluje i radi u skladu s bošnjačkim
interesima. Bošnjacima nove građanske stranke ne trebaju, ta-
kvih već imamo na bacanje, a niti jedna od njih ne brine se za
bošnjačke interese, štaviše, uvijek na račun baš tih interesa pra-
ve kompromise. Bošnjacima treba jaka, u temeljnim stvarima
beskompromisna, ideološki potkovana i kadrovski profilirana
nacionalna stranka. To je jedan od uvjeta njihovog opstanka. n
agresije. A čim se pojavila sumnja, otvorio se i put napadima na
takve tekovine, ali i put nepotrebnim kompromisima. Pitanja su
iz metafizičkih (treba li?, da li?) postala čisto praktična (kako?):
kako obeshrabriti Bošnjake da se politički organiziraju na na-
cionalnim osnovama i vode nacionalnu politiku, kako uvjeriti
Bošnjake da je insistiranje na kulturnoj, identitetskoj i jezičkoj
posebnosti loše, štetno i nimalo progresivno, kako Bošnjacima
objasniti da kulturna emancipacija Bošnjaka nije renesansa već
autarkični barbarizam, koji je najbolji način da im se nametnu
“evropske” vrijednosti itd. Politička delegitimizacija pratila je
deideologizaciju, pa je politička situacija gotovo stalno na rubu
nekog incidenta jer se neprestano, uprkos izbornim rezultatima,
dovodi u pitanje ili regularnost izbora ili legitimitet bošnjačke
politike da vlada. Čini se sve da se ti rezultati ponište na bilo ka-
kav način, posebno neprincipijelnim koalicijama koje se otvore-
no zalažu za marginalizaciju izbornih pobjednika i stranke kojoj
je najveći broj Bošnjaka dao svoj glas. Čak se napada i na same
temelje legitimiteta, pa se osporavaju bilo kakve zasluge za od-
branu Bosne i Hercegovine ne samo stranke koja je bila vodeća
u borbi za nezavisnost i koja je organizirala otpor agresoru, ne
samo prvog predsjednika Predsjedništva RBiH rahmetli Alije
Izetbegovića već i zasluge samih Bošnjaka kao naroda, pa se kao
zaslužniji navode ili marginalni političari, ili Srbi i Hrvati, kojih
je u Armiji RBiH bilo tek nekoliko procenata.

JAČANJE POZICIJA
Još jedna od posljedica jeste i nastanak novih političkih
projekata koji računaju na bošnjačko glasačko tijelo, pozivaju
se na tekovine odbrane od agresije i grade imidž nekoga ko će
se brinuti za bošnjačke interese, a sve dok istovremeno uče-
stvuju u političkoj i kulturološkoj marginalizaciji Bošnjaka.
Takva subverzija tu ne prestaje, jer ovakvi politički projekti
dodatno rade na međusobnoj antagonizaciji Bošnjaka, kako
na političkim, tako i na ideološkim osnovama, predstavljajući
sve neistomišljenike kao korumpirane i primitivne radikale.
Sama činjenica da takvi otvoreno subverzivni i jasno štetočin-
ski projekti postoje, djeluju i dobijaju glasove i od nacionalno
osviještenih Bošnjaka pokazuje da ideološki vakuum ne može

STAV 30/5/2019 27