Page 73 - STAV broj 398

STUBOVI
Već na samom početku stubovi su ima-
li veliku ulogu u islamskoj arhitekturi. U
prvobitnoj Poslanikovoj džamiji u tu svr-
hu korištena su stabla palme. Kod velikih
kufi džamija stubovi su poredani u dugačke
kolonade u više redova. To je stvaralo efe-
kat šume stubova, što je bilo karakteristično
za ranu islamsku arhitekturu. Osim stu-
bova koristio se i stubac, koji je, za razliku
od stuba, robusnijeg i zdepastijeg izgleda i
obično je bez baze i kapitela. Međutim, ono
što je posebno važno za stubac jeste njegova
konstruktivna uloga kod velikih vertikalnih
potisaka. Vidjet ćemo kasnije da je u mno-
gim džamija stubac doslovno nosio čitavu
džamijsku konstrukciju i da je bio nezamje-
njiv u ranom periodu osmanske arhitekture,
pogotovo kod velikih projekata. Kako god, nema veze s antičkim uzorima već je riječ o dolaskom Osmanlija koji će ponovo uvesti
stupce u džamijama ne trebamo gledati kao sasvim originalnim stubovima s novim pro- antičku strogost u profilaciji stubova. Tačni-
neke posebno izdvojene elemente već više porcijama i četvrtastim kapitelima izrezba- je, riječ je o standardizaciji i usklađivanju
kao dijelove vertikalne nosive konstrukci- renim u plitkom reljefu s prepoznatljivim proporcijskih odnosa koji će posebno doći
je koja se stapa s pandatifima i tamburima. islamskim floralnim ornamentima. Među- do izražaja u klasičnom periodu.
On je posebno imao važnost u klasičnoj tim, od kraja krstaških ratova sve će se više Arhitektura je za Osmanlije bila matema-
osmanskoj arhitekturi. Kod većih džamija, primjenjivati kapiteli sa stalaktitskim ukra- tički problem, a stubovi važan dio u usklađiva-
poput Sulejmanije, Plave džamije, Šehzade som, a što će vremenom postati gotovo pa nju opšteg dojma. Stubovi u trijemu posebno
ili Selmije, stupci imaju ogromne proporci- pravilo u osmanskoj arhitekturi. dolaze do izražaja naglašavajući monumen-
je i u velikoj mjeri definišu unutrašnji pro- Kod Seldžuka u 12. i 13. stoljeću uočljivi talnost građevine. Kod sultanskih džamija ti
stor. Problem njihove masivnosti i utjecaja su originalni kameni profili koji više nemaju stubovi su kolosalne veličine, ali i veoma dobro
na sklad ukupne konstrukcije maestralno je dodir s antičkim uzorima već su izraz auto- usklađeni u proporcijskom smislu, ostavljajući
dobro riješen kod Sulejmanije džamije, gdje nomnog kreativnog uzleta. Rumski Seldžuci utisak elegancije bez obzira na svoju veličinu.
su stupci sklonjeni sa strane, odnosno, inte- svemu su dali poseban pečat s obzirom na Bilo kakav efekat zdepastog je ovdje odlučno
grisani s bočnim mahvilima i time povezani to da je njihova kamena ornamentika ostala odbačen. S druge strane, dugačke kolonade
s vanjskim zidovima, a što je dalo dodatni neprevaziđena. Nosivi elementi u poznatoj koje okružuju hareme/dvorišta velikih džamija
osjećaj prostornosti. S druge strane, kod Aladin džamiji u Konyi predstavljaju svoje- daju harmoničan izgled čitavom kompleksu
Plave džamije stubac je samostalan i puno vrsne samostojeće kamene skulpture neko- i ističu stub u njegovom samostalnom estet-
više korespondira s centrom, što mu daje i herentnih veličina, ali veoma interesantnih skom dejstvu, što je svakako nasljeđe antike.
veću dominaciju nad prostorom. u svom plastičnom dejstvu. U suštini, radi se Međutim, kada su kapiteli u pitanju, onda
Prvi dodir s razvijenim sistemom stu- o stupcima s obzirom na njihov oblik. Rana možemo govoriti o potpuno novom konceptu.
bovne konstrukcije muslimani su imali kroz osmanska arhitektura, konkretno brusanski Oni su najčešće izvedeni u trodimenzional-
primjere antičkih građevina. Palmira je vjero- stil, u potpunosti se oslanjala na stupce koji nom klesanju, u obliku mukarnasa, ima ih
vatno mogla biti žarište takvog utjecaja, ali i su u velikoj mjeri definirali i sam prostor, a nekoliko varijanti i primjenjivali su se kako
građevine u samom Damasku. Ovdje se prije korišteni su čak i u konstrukciji trijemova. na sakralnim, tako i profanim građevinama.
svega misli na oblik stuba/stabla i naročito Najbolji primjeri za ovo su tvz. ulu džami- Ipak, mukarnasi su stidljivo ušli u osmansku
na izgled kapitela. Islamska arhitektura koja je (velike, centralne džamije) koje u suštini arhitekturu. Iako i u ranom periodu možemo
je gravitirala prema Mediteranu preuzela je preuzimaju arapsku kufi gradnju, s tim da susresti veoma izražajne primjere kao u velikoj
bizantijsku izvedenicu antičkog korintskog lagane svodove zamjenjuju kamenim kupo- Isa-begovoj džamiji u Seldžuku, stubovi su,
ili kompozitnog kapitela. Najbolji primjer lama koje u jednakim veličinama pokrivaju pogotovo u brusanskom periodu, a naročito
za to su kapiteli u Velikoj džamiji u Dama- velike kvadratne ili pravougaone prosto- u trijemovima, imali više oblike četvrtastih
sku. Korintski kapitel je od Sirije pa sve do re. Masivna konstrukcija u tom se slučaju stubaca s nejasno isprofiliranim kapitelima.
Španije dugo vremena bio prisutan u razli- uglavnom oslanjala na robusne i u promjeru Novi koncept samo je donekle naznačen kod
čitim varijacijama. Postoji velika sličnost višemetarske kamene stupce. Takav pristup Üç Şerefli džamije u Edirneama, gdje su stu-
između kapitela u već spominjanoj Velikoj posebno dolazi do izražaja u dvije najveće bovi i kapiteli u trijemu još masivni i nedore-
džamiji s onima pronađenim u dvorcu Me- i najpoznatije osmanske džamije takvog čeni, ali i indikativni u pogledu onoga što će
dina Azahara u Španiji. Iako su teritorijalno tipa, Ulu džamiju u Bursi iz 1399. godine i se raditi nešto kasnije. Istinski korak napri-
i vremenski daleko jedna od druge, spaja ih Ulu ili Eski džamiju u Edirneama iz 1414. jed po pitanju definisanja osmanskog stuba
isti kulturološki gen Umajada. Ovakve pa- godine. Riječ je o istom konceptu, s tim da i kapitela vidimo u džamiji sultana Bajazida
ralele mogu se praviti i s drugim građevina- se one ipak po mnogo čemu razlikuju. Ulu II u Edirneama iz 1488. godine. Tu se prvi
ma. Izvedenice korintskog kapitela uviđa- džamija u Sivasu, naprimjer, daje sasvim nov put osjeti jasan ritam osmanske arhitekture
mo i u poznatim džamijama kao što je Ibn profil stubovima koji su prilično niski i ok- i puritanski raspored prostornih planova. Od
Tulunova, Velika džamija u Kairunu, Velika togonalne osnove, s četvrtastim kapitelima ovog projekta stalaktiti/mukarnasi će postati
džamija u Tunisu, El Azhar i drugima. Ipak, ukrašeni geometrijskim formama i dekora- zaštitnim znakom osmanskog kapitela.
vremenom dolazi do raznolikog pristupa u tivnim slijepim nišama. Sva ova raznovrsnost
realizaciji stubova i stubaca. Ono što kasni- u ukrašavanju i tretiranju stubova tipična je (Iz neobjavljene knjige Kenana Šur-
je u 14. st. možemo vidjeti u Alhambri više za Seldžuke, ali će kao koncept biti odbačen kovića Uvod u osmansku arhitekturu) n

STAV 21/10/2022 73