Page 23 - STAV broj 411

diplomatskom smislu, preciznije kada je u
pitanju političko iskustvo u posljednja dva
stoljeća, kudikamo su iskusniji od Bošnjaka
i Crnogoraca. Lakše im je donositi odluke,
samim tim su pogodniji partneri za razgovor.
I da ne postoji “ono nevidljivo”, vrijed-
nosni sistem koji se na uvid daje kroz izjave
i narative, bilo bi logično prihvatiti odlu-
ku Zapada da se osloni na osovinu Zagreb
– Beograd – Tirana. Međutim, s obzirom
na iskustvo iz 1918. godine, te neciviliza-
cijsko ponašanje Srbije u cijelosti, od 1918.
do danas (s vrlo malom mogućnošću da do
ozbiljnijih promjena u srpskoj kulturi može
doći u najmanje stoljeće ispred nas), kao i
nepouzdanost Hrvatske u njihovom save-
zništvu s Bošnjacima, teško je ne zaključiti
da Zapad ponavlja grešku iz prošlosti, jer
odustaje od vlastitih principa – prava na Richard Grenell, bivši, i Gabriel Escobar, sadašnji specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan, svoju
slobodu i suverenost malobrojnih naroda – političku viziju grade uvažavajući isključivo ekonomsku moć. Grenell je danas neformalni PR političkog
a, prema njihovim pogrešnim procjenama, Beograda. Simptomatična je njegova izjava: “Kurti ne zna da simboli ne mogu platiti račune.” Nešto blaži
bio je Escobar kada je, braneći ideju “Otvorenog Balkana”, rekao da će slobodan protok roba i ljudi,
zarad sigurnosti / stabilnosti na Balkanu. ekonomija, riješiti ostale probleme.
Naime, granice država neće se mijenjati.
Ali, ako Zapad nastavi s ovakvom politikom korpusu ne postoji jedinstvo kada je u pita- proračunato ostvaruje vlastite interese. Pra-
na Balkanu, nestat će političkog subjektivi- nju pacifiziranje Balkana osovinom Zagreb vi grešku, u konkretnom slučaju. Ali da je
teta Bošnjaka i Crnogoraca, ključnih faktora – Beograd – Tirana. Albin Kurti, premijer naša sudbina u našim rukama, to je neospo-
koji onemogućavaju prodor rusko-pravo- Kosova, otvoreno je protiv te ideje i nije na rivo. Kao i devedesetih, kad je Zapad vidio
slavne kulture na Balkan. U zamišljenom “ti” s Edijem Ramom po tom pitanju. Na- da smo moćni (Armija Republike Bosne i
scenariju, u kojem će “Otvoreni Balkan” (si- protiv, Kurti je začetnik bolje ideje, koju Hercegovine), da, uprkos srpskom genocidu
nonim za Jugoslaviju / “srpski svijet”) osigu- mi moramo sami realizirati. i teroru, ne odustajemo od zapadnih vrijed-
rati stabilnost Balkana, Srbi će se ponašati Riječ je o ideji saveza Bošnjaka, Crno- nosti poštivanja slobode i prava i građana
uljudno, sve do trenutka kad osjete priliku goraca i Albanaca protiv male srpske hobot- i naroda, odlučnije nam je pomogao. Ako
da potpunim poništavanjem bošnjačkog i nice. Od svih nesrpskih javnih ličnosti, Al- želimo naklonost moćnog Zapada, moramo
crnogorskog kulturnog i političkog identi- bin Kurti jedini je koji o tome govori javno, pokazati da smo moćni i da smo sposobni
teta osiguraju lidersku poziciju na Balkanu godinama. Još prije više od četiri godine, pronalaziti rješenja u okviru granica koje su
do te mjere da i samom Zapadu okrenu leđa u intervjuu za jednu sarajevsku televiziju, takve kakve su i koje ne možemo mijenjati.
i nastave politički djelovati u, njihovoj kul- rekao je doslovno: “Ima mogućnosti i po- Za opstanak i boljitak, kako pojedinca,
turi i duhu bliskom, rusko-pravoslavnom trebe za nekakvu balkansku alijansu izme- tako i zajednice, neophodno je pozitivan
svjetonazoru. Teško je povjerovati da ovakva đu Bošnjaka, Albanaca, pa i Crnogoraca, sistem vrijednosti pratiti realnom moći, i
srpska kultura može adekvatno participirati Makedonaca i Hrvata jer i u 21. vijeku, ne obratno. Naša kultura stoljećima unazad
u zapadnoj kulturno-civilizacijskoj hemis- samo u 20. vijeku, Srbija je i dalje glavni dokazala je da zna participirati u nadna-
feri a da ne napravi probleme u njoj samoj. problem Balkana.” cionalnim tvorevinama ne gubeći pritom
Uznemirava mogućnost da zapadni centri Albanci su spremni za takav savez. Boš- svoj identitet. Uvijek je bila konstruktivna
moći nemaju uvid u takvo što. njaci i Crnogorci, nažalost, nisu: Bošnjaci i racionalna. Naše vrijednosti jesu na pra-
zbog političkog nejedinstva, Crnogorci zbog voj strani historije. Naša realna moć u kon-
KULTURA JE VAŽNA KAO I REALNA MOĆ opterećenosti socijalizmom. Realno, on je kretnim okolnostima i ne može biti veća,
Srbi kroz povijest dokazuju da u među- moguć. Ako Zapad uvažava samo realnu pa su nam saveznici potrebni. Trebamo ih
narodnim odnosima ne mogu funkcionirati moć, ona će zasigurno biti na strani 10,8 tražiti u komšiluku koji ima isti problem
civilizirano, osim u dva slučaja: kada gaze miliona Bošnjaka, Albanaca i Crnogoraca kao i mi – Srbiju. Zapad nije problem. On
druge ili kada njih drugi gazi. Ne dožive li (s Makedoncima 12,7 miliona), naspram 6,2 je saveznik koji zna napraviti greške. Mi
katarzu, ne osvijeste li sami sebi da im je miliona Srba, jer će i Hrvati radije u savez Zapad ne možemo mijenjati, ali možemo
identitet građen na falsificiranim historij- s Bošnjacima, Crnogorcima i Albancima, sebe. Nije dovoljno imati dobre namjere.
skim činjenicama, zasigurno će ponovo poku- nego sa Srbima. Moramo pokazati i moć i mudrost da bi
šati biološki uništiti ili asimilirati Bošnjake, I Zapadu bi bilo lakše s nama, nego sa nas se ozbiljno shvatilo. Moć ćemo poka-
Crnogorce i Albance, što su i pokušali deve- Srbima. To im i geografski odgovara. Kul- zati, i pokazujemo, brigom o samima sebi
desetih godina prošlog stoljeća. Očigledna ture koje su povijesno pokazale da im jeste kroz uređenje prostora na kojem smo su-
namjera da se pomire Albanci i Srbi neće interes zapadni sistem vrijednosti, za koji vereni (kantoni s bošnjačkom većinom),
uspjeti. Ne zato što među Albancima nema su se i deklarativno i politički opredijeli- odbranom državnih institucija, a mudrost
velikoalbanskog nerva, kojem godi ideja le, zasigurno su bolji saveznik od kulture ćemo pokazati ako se politički ujedinimo
“Otvorenog Balkana” (potrebnog savezniš- (srpske) koja je tradicionalno antizapadna, (prevladamo “nepočinstva” sarajevske troj-
tva sa Srbima za albaniziranje Sandžaka i a svakim je danom to sve više. ke) i napravimo savez sa susjedima – napra-
otimanje dijela Crne Gore), nego zato što su Ostaje nam, dakle, da napravimo “troj- vimo osovinu paralelnu postojećoj i bližoj
Albanci povijesno kulturološki mnogo bliži ku” protiv “garanta stabilnosti na Balkanu” moru. Desi li se to, ne treba sumnjati da će
Bošnjacima, pa i Crnogorcima, nego Srbi- – Srbije. Jer nije pošteno osuđivati Zapad za se i zapadna politika na Balkanu promije-
ma. A još važnije, u albanskom političkom nestabilnost koju imamo. On samo hladno i niti u našu korist. n

STAV 20/1/2023 23