Page 41 - STAV broj 411
P. 41

Muslimani u Gvajani preko svojih or-
                                                                               ganizacija i članstva u OIC nesumnjivo
                                                                               doprinose društvu u cjelini u ekonomskom
                                                                               smislu, prije svega preko pristupa fondo-
                                                                               vima OIC i Islamske banke za razvoj, a
                                                                               isto tako i preko bogatih muslimanskih
                                                                               zemalja. Također, zbog članstva u OIC-u,
                                                                               Gvajana od islamskog svijeta dobiva nese-
                                                                               bičnu podršku u Ujedinjenim nacijama.

                                                                               UBRZANI EKONOMSKI RAZVOJ
                                                                               GVAJANE
                                                                                  Gvajana je jedna od najbrže rastućih
                                                                               ekonomija na svijetu koja raspolaže obil-
                                                                               nim energetskim resursima koji bi mogli
                                                                               pomoći u rješavanju i velikih globalnih
                                                                               nestašica. Godine 2015. otkrivene su re-
                                                                               zerve nafte i plina koje generišu ogromne
                                                                               prihode i koje su pokrenule dvocifreni rast
                                                                               BDP-a. Taj neočekivani prihod obećava
                                                                               dramatična poboljšanja infrastrukture,
                                                                               zdravstvenog i obrazovnog sistema. Na
                                                                               globalnom nivou gvajanska nafta bi mo-
                                                                               gla pomoći u snižavanju cijena energe-
                                                                               nata koje su potakle inflaciju i pogoršale
                                                                               siromaštvo, te smanjiti ovisnost o ruskom
                                                                               izvozu energenata.
                                                                                  Iskoristiti ove mogućnosti ogroman
                                                                               je izazov za državnu administraciju. Gva-
                                                                               jana je otkrila najmanje 11 milijardi ba-
                                                                               rela nafte, ali njeni lideri priznaju da će
                                                                               tranzicija na obnovljivu energiju na kra-
                                                                               ju smanjiti potražnju za fosilnim gorivi-
                                                                               ma. Stoga se ubrzano radi na povećanju
                                                                               izvoza, uz preventivni pristup prema ne-
                                                                               gativnim posljedicama ovisnosti o jednoj
                                                                               grani industrije.
                                                                                  Kooperativna Republika Gvajana je
                                            Organizacije islamske saradnje te je dvi-  mala, slabo naseljena južnoamerička drža-
          Gvajana je zadnjih godina         je godine poslije iz statusa posmatrača   va s obilnim prirodnim resursima. Zemlja
          prva u svijetu po stopi           postala druga država zapadne hemisfere   je obdarena plodnim poljoprivrednim ze-
          rasta BDP-a, a muslimanska        u članstvu OIC, koja okuplja 57 država.  mljištem, vrijednim mineralnim resursi-
                                                                               ma, uključujući boksit i zlato, prostranim
                                               Tokom sedamdesetih godina prošlog
          zajednica daje veliki doprinos    stoljeća kod gvajanskih muslimana poja-  tropskim šumama koje pokrivaju 80 po-
          razvoju društva i ekonomije.      vila se ideja da formiraju svoju političku   sto teritorije. Gvajana ima nisku gustinu
                                                                               naseljenosti, a 90 posto stanovništva živi
                                            partiju. Došlo je do osnivanja Ujedinjene
          Upravo je Gvajana najbrže         muslimanske stranke Gvajane pod vod-  na uskoj obalnoj ravnici, što predstavlja
          rastuća ekonomija svijeta         stvom Huseina Ganija, koji je očekivao   10 posto površine zemlje. Obalne popla-
                                            da će osvojiti pet mjesta u parlamentu, ali
                                                                               ve i klimatske promjene predstavljaju
          prema podacima MMF-a za           mu to nije pošlo za rukom jer dvije glav-  ozbiljan rizik.
                                                                                  Bruto domaći proizvod Gvajane po
          2022. godinu s projiciranim       ne gvajanske partije imaju dominantan   glavi stanovnika dugo je bio među najni-
                                            utjecaj među muslimanima. Danas ova
          rastom od čak 47,2 posto. U       partija, iako postoji, čini se da nema vid-  žima u regiji Latinske Amerike i Kariba.
          isto vrijeme Latinska Amerika     ljiv značaj. Vođa joj je Muhamed Nazir,   Izvanredan ekonomski rast od 20 do 40
                                                                               posto u posljednje dvije godine doveo je
                                            koji stranku finansira zahvaljujući svo-
          i Karibi imaju rast ekonomije     jim sredstvima, članarini, prijateljima i   BDP po stanovniku na preko 9.300 dolara
          od samo 2.5 posto. Inflacija      donacijama.                        u 2021, s oko 6.600 dolara u 2019. godini.
                                               Iako, suštinski, muslimani nemaju
                                                                               S ekonomijom koja u velikoj mjeri zavisi
          Gvajane je na prihvatljivih       političku partiju od značaja, ne znači da   od prirodnih resursa, poljoprivrede i do-
          5 posto, dok se njen istočni      njihove organizacije nemaju utjecaj u   znaka dijaspore, Gvajana je ranjiva na glo-
                                            društvu i da nisu faktori na međunarod-
                                                                               balne fluktuacije cijena robe, nepovoljne
          susjed Surinam bori s             noj političkoj sceni. Dominantna orga-  vremenske uvjete i ekonomiju država u
          inflacijom oko 40 posto, a        nizacija muslimana Gvajane ima izuze-  kojima živi njena dijaspora.
                                                                                  Ekonomija Gvajane širi se izuzet-
                                            tan državotvorni utjecaj kroz saradnju s
          zapadni Venezuela s 500 posto.    muslimanskim državama i institucijama.  nom brzinom, prvenstveno potaknuta

                                                                                                    STAV 20/1/2023 41
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46