Page 49 - STAV broj 411

BREMENITE DOMAĆE ŽENKE ŽIVOTINJA

U našem narodnom jeziku, u narodnim govorima, koriste se izraz skozna, tj. koja je s kozom. Zanimljivo je da su mačke i
različite riječi kojima se opisuje ženka neke životinjske vrste kučke skotne, pri čemu je etimologija zanimljiva jer podrazu-
koja u stomaku nosi mladunče ili mladunčad. Možda veliki broj mijeva korijen riječi kotiti, odakle se javlja i izvedenica skot,
naših mladih nikad nije ni čuo za te riječi, što je i razumljivo a korijen -kot- kombiniran je s prefiksom s- i sufiksom -n- i
za gradsku populaciju. No, nerijetko se nažalost događa da gramatičkom morfemom -a: s-kot-n-a. Pri tome je zanimljiv
taj podmladak ima nipodaštavajući stav spram svojih vršnja- korijenski oblik koji je osnova za imenicu mačka u mnogim
ka sa sela i njihove zavičajne leksike. Dakako, to nije dobro. slavenskim jezicima, a bilesi je prisutan u mnogim german-
No, vratimo se zadatoj temi. Noseća krava, ovca, koza, mač- skim: engl. cat, njem. die Katze i dr. Taj se korijen u znače-
ka, kuja mogu se označiti različitim riječima: krava je steo- nju noseće keruše prenio s mačke, očito, pa je i ona skotna,
na; ovca je sjajna (s prvim kratkim a – sjȁjna), koza može biti kao i maca, što se može zaključiti iz različitih jezičkih izvora
skozna (skȍzna), ali je čini se češće sjajna (sjȁjna), a mačka za oblik riječi za mačku, u kojima se u korijenu čuva glagol
i keruša budu skotne. Kad je riječ o etimologiji ovih izraza tj. kotiti – kako pokazuju mnogi slavenski jezici.
pridjeva, situacija je ovakva. Steona krava jeste ona koja je s Pored ovih primjera, da bi situacija bila još zanimljivija, valja
teletom: s-tel-n-a, gdje se vidi da je korijen riječi tel- iz obli- spomenuti jedan oblik, za koji se može misliti da je neologi-
ka tele, s tim da se finalno -l preobražava u -o na kraju sloga, zam, ali je sasvim izvjesno da bi mogla biti i narodna izvede-
pa dolazi do oblika steona. (U nekim govorima ovaj pridjev nica, a to je naziv za noseću, bremenitu, trudnu ženu, trudni-
postao je stevna!). Pridjev sjȁna ustvari znači „ona koja je s cu, oblik koji se javlja u različitim varijacijama rukopisa našeg
janjetom“, tj. s-janj-n-a, s tim da je došlo do promjene nj u j najstarijeg rječnika Makbuli-arifa Muhameda Hevaije Usku-
zbog težine izgovora, pa je u narodnom idiomu izveden oblik fije, kod kojeg su zabilježeni sljedeći izrazi: zdjetna, žđetna i
sjajna (sjȁjna). Zanimljivo je da se i za kozu kaže sjajna, što bi zditna, tj. ona koja je s djetetom, đetetom odnosno ditetom.
moglo implicirati sljedeću situaciju: s-jar-n-a, odakle je doš- Vjerujem da u našim dijalektima postoje različite riječi za na-
lo unakrštanjem sa sjanjna, i dalo sjajna, iako se može čuti i vedenu pojavu, a ko čita, zna o čemu govorim.

DŽIGARO MAJKINA!

O nekim pitanjima leksičke sinonimije već jeste posuđenica iz perz. ǧiger, koja je strane, džigerica ili džigera češće se
sam pisao. I tada je kazano da u sušti- prešla u turski oblikom ciǧer, a u bosan- odnosi na organ domaćih životinja koje
ni ne postoje potpuni sinonimi, shodno ski prilagođena kao džigerica, odnosno se jedu, pa je uobičajeno da se spre-
tome kako nas uči savremena leksikolo- regionalno zastupljena džigara ili pak ma džigerica ili džigera juneća, teleća,
gija. Evo jedne potvrde takvog slučaja. džigera. Istina, džigara je danas dobila i janjeća, kokošija... Također, u bližoj se-
Životno važan organ haman svakog ži- metaforičko značenje turbo-folk muzike. mantičkoj korelaciji jesu jetra i džigera,
vog bića predstavlja jetra. Ova riječ po- Ako postoji jetra, otkuda onda džigerica dok je džigerica češće ono što se pri-
rijeklom je iz prasl. *(j)ętra, što ima veze odnosno džigera ili džigara? Ova orijen- prema za jelo. No, da u jeziku nije ništa
s grč. entera, ali i riječima iz modernog talna riječ ušla je u bosanski leksički si- jednostavno i jednosmjerno, pokazuje
leksičkog repertoara: enter, entrance, stem nekim unutarnjim principima lek- jedna narodna kolokacija: džigara maj-
enterijer itd., tako da čak i naše riječi sičkog posuđivanja. Ali, pošto se i jetra i kina ili majkina džigara, kojom se obično
unutra, unutrašnji, unutarnji... imaju se- džigerica odnose na isto, u jeziku počinje aludira na majkino dijete, možda češće
mantičke veze s jetrom. To znači da je svaka od datih leksema pokrivati odre- na kćerku, a rjeđe na sina, pa vjerovatno
ona unutarnji organ, i iako tih organa ima đena značenja i kolokacije. Generalno nema izraza *majkina jetra ili *jetra maj-
više, ovo se značenje protegnulo na ovu se može reći da je jetra uglavnom ljud- kina. I jetra i džigerica, odnosno džigera
žlijezdu. Zanimljivo, imenica jetrva, kao ska, kao dio čovjekova važnog organa, odnose se porijeklom na istu vanjezičku
žena muževa brata, u vezi je s ovom ri- ali i općenito drugih živih organizama realiju, dok džigara ima češće metafo-
ječju, a odnosi se na metaforičku upo- koji je imaju, a koja se tretira u nekim ričko označenje, ali upotreba, značenje
trebu „one koja jede jetru“, a čije je pra- specijalnim slučajevima, npr. u nauč- i kolokacije ovih riječi u jeziku nipošto
sl. oblik bio *(j)ętry. Sinonimna riječ jetri nom stilu savremenog jezika. S druge nisu iste. Jezik je to!

STAV 20/1/2023 49