Page 48 - STAV broj 411
P. 48

DRUŠTVO



         Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (21. dio)

          KO ZNA ŠTA JE VILA I KO



          ZNA KO JE HALIL





          Piše: Alen KALAJDŽIJA

         Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta
         za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je
         obavljao i funkciju direktora u dva mandata.
         Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
         historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
         rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
         radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
         na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
         konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su
         25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog
         saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih
         tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike.
         Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od
         čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg
         naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih
         naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.


           UDARILA VILA NA HALILA                     IMAMO I MI KONJA ZA UTRKU – ALI S HERGELE

           Bosanski kao i brojni drugi prirodni jezici odraža-  Kada se pojavio prvi moderni bosanski normativ – Pravopis bosansko-
           vaju sliku mentaliteta, kulturni kontekst, historijske   ga jezika 1996. godine, vrlo brzo pojavili su se komentari kako je ovaj
           okolnosti, filozofiju života, književnojezičku tradici-  priručnik pun suglasnika h, pa čak i u slučajevima gdje se „nikad nije
           ju, duh etnika koji se koristi tim jezikom itd. Iz toga   koristio“. To je, dabome, sužena perspektiva posmatranja s obzirom na
           konteksta nastaju i frazeološki izrazi koji nerijetko   činjenicu da se polazi samo od svoje vlastite jezičke prakse, posebno
           aluzijom, metaforom, rimom, metrom, vanjezičkim   one koja je bila razvijana pod specijalnim sociolingvističkim okolnostima.
           kontekstom i drugim jezičkim sredstvima sublimira-  I tako je prema navedenom Pravopisu standardiziran oblik riječi kojom
           ju ekspresivno značenje i njegovu adekvatnu stilski   se objašnjava kompleks objekata za uzgoj konja a čije je ime – hergela.
           dotjeranu upotrebu u određenom kontekstu. Tako   „Otkud sad hergela, kad smo vazda govorili ergela?“, upita vrli pitac neki.
           se nekidan, dok sam gledao tv-duel dvaju opone-  Ako je ergela, onda je to isto što i istorija, amajlija, alal, avala itd. Naime,
           nata, u kojem jedan drugom adekvatno odgovaraju   prema Škaljićevu Rječniku, ova riječ preuzeta je iz turskog oblika hergele,
           činjenicama i obrazloženjima, sjetih frazeme: „Uda-  u koji je naslijeđen zapravo iz perzijske iz složenice her, što znači ma-
           rila vila na Halila!“ Data u metričkom desetercu, s   garac i gele, što znači stado. Istina, oblik hergele u bosanski morfološki
           unutarnjom rimom, govori o statusu mitskog poi-  sistem adaptiran je u imenicu ženskog roda: hergela. Također, u nešto
           manja vile kao nadnaravnog bića sa silnim nadna-  starijem jeziku došlo je do promjene g u đ, pa je npr. u bošnjačkoj epi-
           ravnim mirakulima, i Halila, čuvenog Hrnjice, bra-
           ta Mujina, Kladuščanina, dobrog i lijepo gojenog,   ci potvrđen oblik herđelaš, odnoseći se na konja uzgajanog na hergeli
           neustrašivog, koji je „osvjetlao obraz svoj Bosni“,   tj. herđeli: „Odvede nam konje herđelaše“, a i u Vukovoj zbirci spominje
           između brojnih bojni, u borbi s dotad nepobjedi-  se, istina, erdžela, što je očito nepravilan način promjene suglasnika g
           vim Filipom Madžarinom, na svome čuvenom đo-  u osmanskoturskim posuđenicama, i očekivano bez početnog h-. Da je
           gatu, koji je haman bio kao insan jer „Hajvan đo-  nekad bila herđela, te da postoji potvrda upotrebne vrijednosti, govo-
           gat zborit ne umije, / Al’ Halilu riječ razumije!“. Ko   ri i savremeno bh. prezime Herdželaš, koje je konzerviralo takvo starije
           zna šta je vila i ko zna ko je Halil, on zna šta znači   jezičko stanje. Eh, ako se pitamo treba li nam arhaično ili novo, primje-
           gornji izraz. A Halil ostade u trajnom sjećanju, bez   ri starije upotrebe samo pokazuju zakonomjernost, što ne znači da se
           obzira na to što je epika danas na marginama na-  takvo stanje ne treba protegnuti i na aktuelnu jezičku situaciju, odakle
           šeg književnog zanimanja. I svakako, da se istakne,   proizlazi ili herđela ili hergela, dok ergela ne bi trebala biti normirana. A
           ovaj izraz preuzet je iz naše epske tradicije. Nek je   opet, vrijeme će kazati svoje, pa makar imali i na bosanskom svoga ko-
           nama našega Halila!                        nja za utrku – ali nek je samo s hergele.




         48  20/1/2023 STAV
   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53