Page 46 - STAV 332-333

POLITIKA

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ “Pro et contra”
GRAĐANSKA

avnost u Bosni i Hercegovini vrlo je
često talac nedovoljno definirane poli-
tičke terminologije. Jedna te ista riječ
Jza različite političke zajednice, nerijet- DRŽAVA I
ko i individue u okviru tih istih zajednica,
ima potpuno različite definicije i značenje.
To i jeste razlog zašto politički dijalog u na-
šoj državi podsjeća na igru gluhih telefona.
Jedan od vjerovatno najzloupotrebljivani-
jih termina zasigurno jeste “građanska dr- PLIVANJE
žava” ili “građansko uređenje”. No šta on
zapravo kome znači?

DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA
Za ogromnu većinu pripadnika srp- UZVODNO
skog i hrvatskog političkog korpusa ideja
građanske države vrhunska je anatema. U
njihovom partikularnom narativu, politič-
koj tradiciji i diskursu “građanska država”
označava legaliziranu i legitimiziranu poli- Kako pričati o građanskom uređenju u društvu u kojem je
tičku dominaciju bošnjačke većine kojoj se centralno političko pitanje, još od vremena osmanskih medžlisa,
Srbi i Hrvati ne bi mogli oduprijeti. To je
pogotovo neprihvatljivo za današnje nosi- preko austrougarskog sabora te do komunističkih komiteta, bilo
oce i srpske i hrvatske nacionalne politike.
Oni i dalje stoje na pozicijama svojih pret- i ostalo koliko koja etnička zajednica daje političkih zastupnika.
hodnika iz devedesetih koji su zbog demo-
grafskih projekcija o narastajućoj i nemi- Isto tako, na koji način za ideju građanskog društva odobrovoljiti
novnoj bošnjačkoj većini bili spremni na pripadnike nacionalnih zajednica spremnih da ili ratuju ili da
krajnji i ultimativni ekstremizam, tačnije
da provedu kako genocid, tako i udruženi svojevoljno iseljavaju čak i grobove pred strašnim baukom života
zločinački poduhvat.
Danas te politike igraju u granicama na prostoru na kojem dominira bošnjačka politička većina?
trenutno mogućeg, pa srpska pokušava mir-
nim putem krunisati ratne napore tako što
će svoju genocidnu stečevinu i formalno iz- zlatnom dobu kada nije bilo “podjela među GRAĐANSKA BiH KAO ZAMJENA ZA
dvojiti iz Bosne i Hercegovine dok hrvat- narodima” te uspostavljanje “trajnog mira” JUGOSLAVIJU
ska namjerava kroz ustavna rješenja doći i “progresivnog društva”. Ustvari, možda najveći problem s ide-
do onoga što nije mogla ratnim nasiljem, Već u takvom stajalištu nailazimo na jom građanske države i društva danas jesu
tačnije da zakonski ogradi određene pro- problem ne samo zbog tužne činjenice da njeni najvatreniji zastupnici jer se većinom
store kao isključivo hrvatske te trajno za- takvog doba nikada nije bilo u historiji radi o ljudima koji nisu tek politički već i
cementira odnos političkih snaga i anulira Bosne i Hercegovine već i zbog izostan- kulturološki liberali ili, tačnije, osobe koje
bošnjačku političku većinu, što bi u buduć- ka konkretnog odgovora kako uspostaviti se ne osjećaju pripadnikom niti jedne od
nosti također stvorilo uvjete za separatizam. građansku državu i društvo ondje gdje su konstitutivnih nacija. Zagovaranje “građan-
Propovijedati čari građanskog uređe- političke elite dva od tri naroda spremne skog uređenja” za takve je više od brige za
nja u takvom okruženju doslovno je Sizi- ne samo na nasilje već i na najgore zloči- budućnost države te je, ponešto paradoksal-
fov posao. Sve je gore time što se pitanje ne kako bi spriječili zaživljavanje takve no, u funkciji identitarne politike i stvara-
građanske, tj. političke većine za srpske ideje. Kako pričati o građanskom uređe- nja ugodnijeg i sigurnijeg životnog okruže-
i hrvatske političke predstavnike, ali i nju u društvu u kojem je centralno poli- nja za njih same. Njihove vizije građanske
ogromnu većinu njihovih glasača razu- tičko pitanje, još od vremena osmanskih države prelaze granice politike te zalaze u
mijeva ne na političkom već na kulturo- medžlisa, preko austrougarskog sabora te polje društva i kulture, čak i samog iden-
loškom nivou. do komunističkih komiteta, bilo i ostalo titeta ovdašnjih naroda, jer tumače svaku
Ali šta “građanska država” predstavlja koliko koja etnička zajednica daje poli- različitost kao praiskonsko zlo iz kojeg pro-
za Bošnjake i za one koji politički djeluju tičkih zastupnika. Isto tako, na koji na- izlaze sva ostala ovdašnja zla, naročito ona
u bošnjačkoj javnosti? Kratko rečeno, ovi- čin za ideju građanskog društva odobro- političke vrste.
si koga pitate. No, za one koji najglasni- voljiti pripadnike nacionalnih zajednica U pitanju je želja da se vrati točak histo-
je govore o “građanskoj” te u tom smislu spremnih da ili ratuju ili da svojevoljno rije, da se ponište efekti postojanja tri ra-
drže monopol nad tom ideju, u pitanju je iseljavaju čak i grobove pred strašnim zličite zajednice, tri kulturološki, običajno,
panaceja, trajno rješenje za sve bosansko- baukom života na prostoru na kojem do- mentalitetski, vjerski pa čak i civilizacijski
hercegovačke probleme, povratak nekome minira bošnjačka politička većina? različita naroda, iz kojih proizlaze različite

46 16/7/2021 STAV