Page 41 - STAV broj 202
P. 41

Ujedinjenog Kraljevstva i EU, ali bez   povećavajući stopu inflacije, koju će mo-  Ako bi došlo do Brexita bez dogovora,
          tvrde granice u Sjevernoj Irskoj, moglo   rati rješavati povećanjem kamatnih stopa.  svi bi se našli u pravnom vakuumu – ban-
          bi dovesti do smanjenja ekonomije za oko   Bez obzira na to, London je već iz-  ke ne bi mogle obavljati svoje operacije
          0,75% u istom periodu.            gubio titulu finansijskog centra Evrope.   iz Londona na teritoriji EU, potpuno je
            U svojoj procjeni Bank of England   Procjenjuje se da će do marta 2019. godine   nepoznato kakav bi bio status Britanaca
          rekla je da će posljedice scenarija bez   izgubiti i do 800 milijardi eura finansijske   zaposlenih u zemljama širom EU, kakav
          dogovora biti posebno ozbiljne, jer ve-  imovine, pošto banke počinju da preno-  bi bio pravni status građana Velike Bri-
          ćina kompanija u Velikoj Britaniji nije   se svoja sjedišta najčešće u Frankfurt, a   tanije u Evropskoj uniji, da li bi njiho-
          napravila nikakve pripreme da Britanija   nešto manje u Dablin i Pariz.  vi identifikacioni dokumenti važili, da
          napusti EU bez tranzicionog perioda ili                              li bi mogli putovati, kakav bi bio režim
          plana za novo ekonomsko partnerstvo.   NIJEMCI SE “RADUJU” BREXITU   trgovine između EU i Velike Britanije.
          Rečeno je da bi Brexit bez dogovora iza-  Lobi grupa “Frankfurt Main Finan-  Na ova pitanja nema odgovora.
          zvao oštar šok u snabdijevanju britanske   ce” objavila je da je trideset banaka i fi-  Posljedice Brexita, ipak, već se osje-
          ekonomije koji bi doveo do potražnje za   nansijskih institucija izabralo Frankfurt   ćaju u Velikoj Britaniji, inflacija je po-
          robama i uslugama koje prelaze ponudu,   kao mjesto njihovog novog sjedišta u EU,   rasla, a obim kupovine smanjen, što je
                                            ali s još nekoliko banaka, uključujući JP   obezglavilo maloprodaji sektor. Investi-
          London je već izgubio titulu      Morgan, Goldman Sachs i Morgan Stanley,   cije su dramatično pale, jer kompanije
                                                                               sve poslove stopiraju uslijed nesigurno-
                                            koje planiraju da šire svoje poslovanje u
          finansijskog centra Evrope.       više gradova, uključujući Dablin i Pariz,   sti. Veliki proizvođači, poput “Airbusa”,
          Procjenjuje se da će do           lobistička grupa vjeruje da će broj firmi   kažu da će odustati od Velike Britanije
          marta 2019. godine izgubiti       posvećenih proširenju ili uspostavljanju   u potpunosti ako ne bude dogovora o
                                                                               Brexitu. Njemačka grupacija “Schaef-
                                            ureda u Frankfurtu biti 37.
          i do 800 milijardi eura              “Sve u svemu, očekujemo transfer od   fler” zatvara dva postrojenja u Velikoj
          finansijske imovine, pošto        750 do 800 milijardi eura iz Londona za   Britaniji, a pao je i broj automobilskih
                                            Frankfurt, od kojih će većina biti preba-
                                                                               registracija.
          banke počinju da prenose          čena u prvom kvartalu 2019. godine”, re-  Iskustvo nas uči da se recesija u Ve-
          svoja sjedišta najčešće u         kao je Hubertus Väth, generalni direktor   likoj Britaniji prenosi u Evropsku uniju
          Frankfurt, a nešto manje u        “Frankfurt Main Finance”.          te da će to usporiti privrede zemalja EU,
                                                                               što uvijek za posljedicu ima smanjenu po-
                                               Procjenjuje da će Britanija vjerovatno
          Dablin i Pariz                    izgubiti približno 5.000 radnih mjesta do   tražnju na evropskom tržištu. Upravo je
                                            29. marta 2019. godine.            to najveća boljka naše privrede, koja je
                                                                               dominantno vezana za tržište EU. Sma-
                                                                               njena potražnja za našim proizvodima u
                                                                               EU, prije svega prerađivačke industrije,
                                                                               znači smanjen obim proizvodnje, sma-
                                                                               njenje broja radnih mjesta, a moguće i
                                                                               plaća, te na kraju i sporiji rast BDP-a.
                                                                               Bilo bi to prilično loše za ekonomiju koja
                                                                               samo što je krenula u pozitivnom smjeru.
                                                                                  Nestabilnosti u Velikoj Britaniji sva-
                                                                               kako bi se na Bosnu i Hercegovinu mo-
                                                                               gle odraziti i zbog direktnih veza između
                                                                               dviju zemalja. Recimo, Velika Britani-
                                                                               ja bila je prošle godine na 4. mjestu po
                                                                               iznosu direktnih stranih investicija u
                                                                               Bosni i Hercegovini (ukupne direktne
                                                                               strane investicije iznosile su 668 mili-
                                                                               ona KM). Trgovinska razmjena Bosne i
                                                                               Hercegovine i Velike Britanije ipak nije
                                                                               na nivou kao, recimo, s Njemačkom, ali
                                                                               je ipak značajna. Obim razmjene u 2015.
                                                                               godini bio je 269 miliona KM, a Bosna i
                                                                               Hercegovina ostvarila je deficit od 137
                                                                               miliona, u 2016. godini obim razmjene
                                                                               iznosio je 478 miliona, a deficit 376 mi-
                                                                               liona maraka, dok je 2017. godine obim
                                                                               smanjen na 270 miliona, a deficit na 100
                                                                               miliona maraka. Tokom jedanaest mjeseci
                                                                               2018. godine, obim trgovine dodatno je
                                                                               smanjen te je iznosio 164 miliona maraka,
                                                                               a Bosna i Hercegovine prvi put ostvarila
                                                                               je suficit u trgovini s Velikom Britani-
                                                                               jom u iznosu od deset miliona maraka.
                                                                                  Bilo bi šteta da zbog Brexita trpi bo-
                                                                               sanskohercegovačka privreda.   n


                                                                                                    STAV 17/1/2019  41
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46