Page 81 - STAV broj 272
P. 81

je determiniran mirovnim sporazumom                                  dodaje, dok je s druge strane potakao uvo-
          u Daytonu 1995. godine. To su Zemaljski                              đenje akcije i geste kao glavnih izražajnih
          muzej Bosne i Hercegovine, Umjetnička                                sredstava umjetnosti tog vremena.
          galerija Bosne i Hercegovine, Historijski                               “Društvene promjene bile su pregrube
          muzej Bosne i Hercegovine, Muzej knji-                               i to je ostavilo traga na umjetnosti. Dok
          ževnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i                              je tokom osamdesetih godina u Bosni i
          Hercegovine, Nacionalna i univerzitetska                             Hercegovini cvjetala slikarska produk-
          biblioteka Bosne i Hercegovine, Biblio-                              cija na valovima prakse nove slike, danas
          teka za slijepa i slabovidna lica Bosne i                            je gotovo nemoguće napraviti kvalitetan
          Hercegovine te Kinoteka Bosne i Herce-                               presjek slikarstva u Bosni i Hercegovini
          govine. Kultura je zgurana na marginu i                              od devedesetih naovamo – izuzev neko-
          taj stav države traje već punih 25 godina.”                          licine pojedinaca koji istrajavaju na tom
                                                                               mediju. Ali slučaj slikarstva samo je je-
          KULTURA KAO FAKTOR OTPORA                                            dan izoliran primjer. Izoliran, ali indika-
            U takvom društvenom ambijentu, po-                                 tivan”, ističe Hošić.
          jašnjava Hošić, nastaju prakse otpora ili                               Detroit je, kaže, odabrao kao polazi-
          nešto što se uvjetno može nazvati artivi-                            šte za to istraživanje jer postoji sličnost u
          zam. To su, dodaje, pokušaji umjetnika,                              kontekstima, a to su: kolaps sistema, de-
          organizacija i kolektiva da riješe problem                           industrijalizacija, depopulacija, prostor-
          tamo gdje je država zakazala.                                        ne podjele i segregacije, postkonfliktni
            “Riječ je o pojedincima i grupama                                  narativi i, na koncu, uprizorenje krize,
          koji mimo glavnih tokova, a s proaktiv-                              tj. kreiranje slike krize.
          nom primjenom urgentnih protokola i uz   u fizičkom, ali i simboličkom smislu.   “Navedene prostorne podjele određe-
          puno žara i zanosa, definiraju ‘posljednju’   Ta umjetnost omeđena i prožeta krizom   ne su u sarajevskom slučaju etničkim, a u
          liniju odbrane na polju kulture. Ovdje bih   vuče svoje porijeklo iz vremena kasnog   Detroitu rasnim tenzijama, dok je kon-
          svakako, kao odlične primjere, spomenuo   jugoslavenskog socijalizma, kada se već   fliktna prošlost svojevrsni narativ koji
          osnivanje eksperimentalne Charlama de-  osjetila katastrofa koja je predstojala, i   se u oba slučaja reciklira i s vremena na
          pot-galerije u tržnom centru Skenderija   naravno, iz devedesetih, kada je kultura   vrijeme vraća u prvi plan. U detroitskom
          i okupaciju Umjetničke galerije Bosne   upregnuta angažmanom protiv rata i kao   slučaju su to rasni nemiri iz šezdesetih,
          i Hercegovine u trajanju od nekoliko   faktor otpora agresiji na Bosnu i Herce-  a u našem slučaju rat iz devedesetih. U
          mjeseci. Tu su i pop-up izložbeni prosto-  govinu”, kaže Hošić.      konačnici, cilj mog istraživačkog projek-
          ri koji su ostavili ili još ostavljaju važan   Socijalne, političke i ekonomske pro-  ta jeste spoznaja o konstitutivnim ele-
          trag na sarajevskoj umjetničkoj sceni ‘Du-  mjene pratili su i stilski lomovi na polju   mentima navedenih umjetničkih praksi
                 2’
          plex100m , ‘Sklop’, ‘Brodac’, ‘Zvono’, ali   umjetnosti. Primjer navedenih lomova,   i kulturnih inicijativa. Na kojim idejama
          i vrijedne inicijative kolektiva kao što su   pojašnjava naš sagovornik, moguće je   su zasnovane, odakle potječu i koji su im
          ‘Crvena’, ‘Akcija’ ili ‘Kuma’, koje imple-  pratiti na slučaju slikarstva. Rat kao da je   ciljevi? Potrebno ih je valorizirati, kon-
          mentacijom alternativnih silabusa i pro-  svojim radikalnim i ekstremnim postav-  tekstualizirati i katalogizirati koristeći
          aktivnim idejama mijenjaju oblik grada   kama omogućio potpuni kolaps slikarstva,   metodologiju naučne discipline historije


                                                                                                    STAV 21/5/2020 81
   76   77   78   79   80   81   82   83   84