Page 82 - STAV broj 272
P. 82

KULTURA



          umjetnosti i na taj način ponuditi obu-  Predavanje na               Fondacija ‘Open Society’ i njihov ured iz
          hvatan uvid u umjetnost u našoj zemlji od   Univerzitetu             Sarajeva, Fond otvoreno društvo Bosne i
          rata do danas”, pojašnjava Hošić.  Paderborn u                       Hercegovine. Stvari su se počele razvijati
            Dodaje kako su u okviru ovog istra-  Njemačkoj                     nevjerovatnom brzinom, da bismo nakon
          živanja uspostavljeni direktni kontakti s                            kapitalne materijalne pomoći od pomenu-
          pojedincima na detroitskoj umjetničkoj                               te Fondacije dobili poziv i od ‘European
          sceni. Globalna pandemija spriječila je                              Endowment for Democracy’ iz Bruxelle-
          organizaciju prve izložbe u nizu. Uz ini-                            sa, koji su projekt podržali i osigurali mu
          cijativu lokalne galerije “Next Door Olo-                            egzistenciju u trajanju od 18 mjeseci. Fo-
          man” u satelitskom gradiću Hamtramck                                 kusirana i kontinuirana nastojanja određe-
          i kroz kolaboraciju s Fondacijom “Revi-                              ne grupice saradnika i saradnica u Bihaću
          zor”, ovog ljeta trebala se desiti izložba                           postala su stvarnost. Publikacija Dizajn i
          sarajevskog umjetnika Bojana Stojčića, ali                           kriza predstavlja idealan teoretski okvir,
          će, kaže Hošić, morati sačekati neka bolja                           tj. rekonstruira kontekst unutar kojeg je
          vremena za taj vid saradnje i upoznavanja.                           to sve bilo moguće, pritom uzimajući u
            Hošićev projekt u Detroitu, kao i re-                              fokus dizajn i dizajnerske strategije. Za
          konstrukcija Kluba radnika “Kombiteksa”                              Centar ‘Krak’ možda važnija, iz štampe
          u Bihaću, koju izvodi Fondacija “Revi-                               upravo treba izaći druga publikacija, tj.
          zor”, s kojom koordinira, kao i ovih dana                            katalog pomenute izložbe ‘Artefakti bu-
          objavljena knjiga Dizajn i kriza poveza-                             duće prošlosti’ iz 2017. godine. Riječ je
          ni su u cjelinu na kojoj je dugo rađeno.                             o nekoj vrsti ideološkog manifesta osni-
            “Riječ je o naučno-istraživačkom radu                              vanju Centra ‘Krak’ u formi dvojezične
          i nekoj vrsti transfera znanja, tj. njegove                          publikacije na stotinjak stranica. Aktuel-
          praktične primjene. Rekonstrukcija ne-  praktičari i drugi. Dio simpozija kao i   no istraživanje u Detroitu neka je vrsta
          kadašnjeg Kluba radnika ‘Kombiteksa’   izložba ‘Artefakti buduće prošlosti’ odr-  pojačivača mojih nastojanja jer je Detroit
          i kreiranje Centra za savremenu kulturu   žani su u napuštenim prostorijama tek-  urbani uzor iz kojeg se crpi sva ta energi-
          ‘Krak’ u znatnoj je mjeri inspirirana Detro-  stilnog kombinata ‘Kombiteks’, odnosno   ja”, kaže Hošić.
          itom i tamošnjim grassroots inicijativama.   u nekadašnjem Klubu radnika ‘Kombi-  Tekstilni odsjek Tehničkog fakulteta
          Kao nastavnik na visokoškolskoj ustano-  teksa’”, pojasnio je Hošić.   Univerziteta u Bihaću, gdje Hošić radi
          vi, ali i kao praktičar i radnik u kulturi,   Na izložbi mu je, kaže, prišao grado-  kao predavač, ima 40-godišnju tradici-
          pitao sam se da li je nešto takvo moguće i   načelnik Grada Bihaća Šuhret Fazlić i,   ju. Njegovo osnivanja veže se uz potrebe
          u sredini u kojoj živim i radim. Očito da   nadahnut izložbom u napuštenom i de-  proizvodnje tekstilnog kombinata “Kom-
          jeste (smijeh). Mnoge su stvari krenule s   rutnom prostoru nekad propulzivnog   biteks”, koji je tokom druge polovice 20.
          angažiranim nastavnim kolegijem na Tek-  radničkog kluba, nagovijestio je da je taj   stoljeća bio najznačajniji privredni su-
          stilnom odsjeku u Bihaću naziva Dizajn   prostor u vlasništvu Grada i da je tu du-  bjekt u Bihaću.
          i kriza, nagrađenim nagradom ‘Patterns   goročno moguće razvijati vaninstitucio-  “Nakon što je ‘Kombiteks’ doživio
          Lectures’, koju dodjeljuje austrijski Er-  nalne i nezavisne ideje. U tome trenutku   kolaps, time je na neki način otežan rad i
          ste Stiftung i WUS Austria. U sklopu tog   se to činilo kao nešto nedostižno.   Tekstilnom odsjeku. Klasični scenarij po-
          kolegija u proljeće 2017. godine održan je                           stsocijalističke i postindustrijske Bosne i
          naučni simpozij ‘Industrijsko naslijeđe na   NOVA ERA UMJETNOSTI U KRAJINI  Hercegovine uslijed sumnjivih privatiza-
          prostoru Bihaća između realnosti i vizi-  “S kolegama i kolegicama pokrenuo   cijskih shema, loše politike gospodarenja,
          je’, na kojem su se okupila vodeća imena   sam Fondaciju za nauku i umjetnost, koju   korupcije i stranačkog klijentelizma. Ipak,
          na polju znanosti i umjetnosti, a koji se   smo simbolično nazvali ‘Revizor’, a naš   Tekstilni odsjek je kroz nekoliko kuriku-
          bave pitanjima tranzicije, ali i aktivisti,   rad uskoro je prepoznala svjetski poznata   larnih prilagodbi preživio tranziciju i da-
                                                                               nas kao multidisciplinarni studij, pored
                                                                               tekstilnog inženjerstva, izučava tekstilni
                                                                               i odjevni dizajn, ali i humanističku grupu
                                                                               predmeta na kojima sam i ja angažiran.
                                                                               Upravo taj kritični moment reidentifi-
                                                                               kacije Tekstilnog odsjeka s novonastalim
                                                                               ekonomskim i društvenim okolnostima
                                                                               poslužit će za kreiranje protokola promi-
                                                                               šljanja lokalne regionalne postindustrij-
                                                                               ske krize u kolegiju Dizajn i kriza. Taj
                                                                               proces nije okončan jer kriza mijenja svoj
                                                                               oblik. Evo primjera s pandemijom koja
                                                                               nas iznova tjera da redefiniramo navike
                                                                               i oblikujemo nove protokole djelovanja
                                                                               na svim društvenim poljima. Rekao bih
                                                                               da je budućnost Tekstilnog odsjeka bli-
                                                                               stava i u njega je potrebno ulagati kako
                                                                               bi se razvijao. Riječ je o jedinom studij-
                                                                               skom programu tog tipa u Federaciji Bo-
          S izložbe “Dizajn i kriza”                                           sne i Hercegovine, a donedavno i u cijeloj
          u Zagrebu 2018. godine                                               zemlji”, naglasio je Irfan Hošić.    n



         82  21/5/2020 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84