Page 41 - STAV broj 180-181
P. 41
će njihova djeca nastaviti da finansijski
pomažu svoje rođake u BiH. Barem neće u
ovom omjeru, to je sigurno. Ovdje, narav-
no, najviše gube Bošnjaci, pošto se srpska
i hrvatska dijaspora oslanjaju na Srbiju
i Hrvatsku, a Bošnjaci nemaju na koga.
STAV: Osim u Kraljevini Norveškoj, ob-
našate i dužnost ambasadora Bosne i
Hercegovine na Islandu. U ovoj udalje-
noj državi boravi oko 300 naših građana.
Koliko su oni zainteresirani za političke
procese u domovini?
MAKAREVIĆ: Zainteresirani su, ali su
veoma izopćeni, a to se posebno odnosi
na geografski položaj. Nije lahko doći do
njih. Treba i s njima raditi. S tim u vezi,
imali smo i proces registriranja naših ljudi
na Islandu. Ovo je tek početak pa ne tre-
ba očekivati ništa posebno. Siguran sam
da će se već na sljedećim izborima u BiH
napraviti značajan pomak unaprijed i što
se tiče naših ljudi na udaljenom Islandu.
su legitimni zastupnici dijaspore iako je ljudima u dijaspori preko raznih kanala: STAV: U junu prošle godine imenovani
njihov legitimitet, blago rečeno, upitan. škola bosanskog jezika, KUD-a, sporta, ste za ambasadora u Kraljevini Norveš-
Sve su to veoma bitna pitanja na koja se vjerskih zajednica, kulture, muzike itd. koj. U kojim ste projektima učestvovali
moraju naći odgovori. Ljudi se masovno Međutim, na terenu situacija nije takva. za vrijeme svog dosadašnjeg mandata?
asimiliraju. Evo, recimo Norveška. Imam Sve se uglavnom svodi na želju i zalaga- MAKAREVIĆ: Prije svega, moramo re-
gotovo redovno situaciju da naši ljudi ne nje pojedinca. Kada je riječ o sistemu, tu alno sagledati situaciju. Do sada nije bilo
samo da se odriču državljanstva Bosne i veoma često zakazujemo. To je jedan od ozbiljnijih investicija iz Norveške u Bosnu
Hercegovine nego mijenjaju svoja ime- glavnih razloga zašto smo na putu da iz- i Hercegovinu. Pokušaja jeste bilo, recimo
na i prezimena. Na to, naravno, imaju gubimo dijasporu, što bi bilo veoma loše. uzgoj ribe, ali, sročeno u jezik novca, nije
pravo, ali na šta nam to ukazuje? Bosna Moramo imati na umu da doznake koje bilo vidljivih i ozbiljnijih investicija. Ne
i Hercegovina treba na sve moguće nači- nam stižu u Bosnu i Hercegovinu vrijede mislim da se u nekim prvim koracima tre-
ne ostvariti što prisniji kontakt s našim samo za ovu generaciju. Ne bih rekao da ba koncentrirati isključivo na investicije,
već posebno na robnu razmjenu, dakle,
prvenstveno eksport roba i usluga iz Bo-
sne i Hercegovine ka Norveškoj. Smatram
da nije malo ono što možemo ponuditi jer
u ishodištu norveško tržište ne poznaje,
odnosno ne vidi potencijal koji mi može-
mo pružiti. Ovdje je riječ o specifičnom
projektu, razmišljanje je u smjeru pove-
zivanja i saradnje naših ljudi, etabliranih
poduzetnika u Norveškoj i onih koji su u
Bosni i Hercegovini. Kada se govori o bi-
lateralnoj saradnji dviju država (Norveška
– BiH u ovom slučaju), obično se misli na
trgovinsku i ekonomsku razmjenu. Kroz
ovaj projekt željeli smo povezati ili spojiti
poduzetnike iz BiH s poduzetnicima koji
su se već etablirali u Norveškoj, a rođeni
su ili su porijeklom iz BiH. Kada ovaj pro-
jekt uskoro zaživi, očekujemo da će to biti
novi model ili način saradnje privredni-
ka naše dijaspore i onih koji žive i rade u
domovini. Veoma je važno da se kvalitet-
nije iskoriste ekonomski potencijali naše
dijaspore. Ovo je drugačiji oblik konkret-
nog uspostavljanja poslovne saradnje, one
organizirane. Želimo izbjeći sporadične,
pojedinačne pokušaje, te ovim projektom
želimo sve poduzetnike i iz Bosne i Her-
cegovine i inostranstva (u konkretnom
STAV 16/8/2018 41
