Page 18 - STAV broj 187
P. 18
POLITIKA
U drugom izbornom razredu prve iz- grupe u Saboru su tražile da službeni je- Atanasije Šola
borne kurije birala su sva ona lica koja zik bude srpskohrvatski, dok je do tada
plaćaju barem 500 kruna izravnih pore- bio unutarnji službeni jezik njemački, Sabora obrazuju saborsku većinu, ali mi-
za, oni koji su svršili koju visoku školu a kod željeznica samo njemački. I Mu- nistar Bilinski nije htio u tadašnjim prili-
u Austro-Ugarskoj, lica duhovnog sta- slimani i Srbi pravoslavni ušli su u Bo- kama da pravi većinu u Saboru bez Srba
leža svih zakonom priznatih vjeroispo- sanski sabor kao saveznici iz zajedničke pravoslavnih, koji su činili relativnu ve-
vijesti, svi aktivni činovnici, zemaljski borbe za vjersko-prosvjetnu autonomiju ćinu stanovništva Bosne i Hercegovine.
željeznički činovnici i vojnički činovni- i protiv aneksije Bosne i Hercegovine. U Među srpskopravoslavnim poslanicima
ci... U II kuriji birali su stanovnici gra- Saboru je došlo poslije izvjesnog vreme- formirale su se tada tri grupe: grupa oko
dova, a u III kuriji stanovnici sela.” De- na do razlaza između njih radi agrarnog Srpske riječi sa Vojislavom Šolom i dr. Mi-
taljno je opisan i način na koji su se tri pitanja. Veći dio poslanika Srba pravo- lanom Srškićem na čelu bila je najskloni-
naroda politički organizirala za izbore. slavnih tražio je obligatorno rješenje ja saradnji s vladom i uz izvjesne uslove
“Istupili su Srbi pravoslavni sa jednom agrarnog pitanja, dok su muslimanski spremna da zajedno s muslimanskim i
listom tadašnje Srpske narodne orga- poslanici, među kojima je bio priličan katoličkim poslanicima stvori saborsku
nizacije. Među muslimanima borile su broj posjednika interesovanih u agrar- većinu; grupa oko Naroda, kojoj su pri-
se dvije stranke, Muslimanska narodna nom pitanju, bili protivnici ma kakva padali dr. Nikola Stojanović, dr. Uroš
organizacija i Muslimanska samostalna nasilnog rješenja agrarnog pitanja, a na- Krulj, Atanasije Šola i drugi, stavljala
stranka. Isto tako, kod Hrvata katolika ročito obligatnog otkupa kmetova. Po- je u prvi red svoje političke akcije naci-
Hrvatska narodna zajednica i Hrvatska slanici Hrvati katolici, iako su načelno onalno pitanje, bila je protivna svakom
katolička udruga.” stajali na gledištu obligatornog otkupa kompromisu s vladom; grupa oko Otadž-
kmetova i s takvim programom išli u bine, čiji je idejni vođa bio Petar Kočić,
Prvi izbori za Sabor održani su bez izbore, nijesu agrarno pitanje stavljali najviše se zalagala za radikalno rješenje
ikakvih problema i bez zabilježenih ne- u prvi red svoje političke akcije. Stoga agrarnog pitanja.”
pravilnosti. Glasanje su pratili povjere- je tokom vremena došlo do zbliženja iz-
nici koji nisu zabilježili bilo kakve zlo- među poslanika muslimana i katolika, a Bilinski je pokušavao razgovarati s
upotrebe. Ispočetka, tvrdi Spaho, rad u docnije i do takozvanog pakta...” poslanicima okupljenim oko Srpske riječi
Saboru odvijao se mirno, a bez sukoba kako bi uspostavio stabilnu većinu u Sa-
je izglasan budžet. Prvi sukobi zabilje- BILINSKI I POTIOREK boru. Pregovori nisu uspjeli pa su ti posla-
ženi su tokom rasprave o Zakonu o fa- nici podnijeli ostavke u septembru 1913.
kultativnom otkupu kmetova. “Jedan dio Vrhovna uprava Bosne i Hercegovi- godine. Zato je 31. oktobra 1913. objavlje-
poslanika srpskopravoslavnih, ponajvi- ne bila je u rukama ministra finansija, no da će se održati izbori za popunjavanje
še grupa oko lista Otadžbina (Kočićeva Poljaka Bilinskog, koji je uz zemaljskog mandata poslanika okupljenih oko Srpske
grupa), tražili su obligatorno rješenje poglavara generala Potioreka bio ključna riječi. Izbori su zakazani za 10. decembar
agrarnog pitanja, ali i zakon je prošao ličnost tadašnje vlasti. Obojici je, tvrdi 1913. godine. Tada je zabilježeno žestoko
velikom većinom glasova.” Spaho, bilo iznimno važno da Sabor radi lobiranje vlasti da se izabere kandidat kojeg
bez poteškoća. su oni protežirali. “Vlada kojoj je na čelu
Prve ozbiljne smetnje u radu Sabora general Potiorek, a kojom iz Beča diriguje
zabilježene su 1913. godine, i to u vezi “Muslimanski i katolički poslanici ministar Bilinski, hoće da pod svaku ci-
sa Zakonom o službenom jeziku. “Sve mogli su da zajedno s virilnim članovima jenu budu izabrani u bh. Sabor kandida-
ti Dimovićeve grupe. Ovrhovoditeljima i
Mehmed Spaho cestarima se prijeti oduzimanjem službe,
mehandžijama i seoskim trgovcima s odu-
zimanjem dozvola, članovima medžlisa i
18 4/10/2018 STAV
