Page 22 - STAV broj 338

POLITIKA

“Spomen-obilježje u Stocu
potvrda je napora u očuvanju
tekovina odbramenog rata
od 1992. do 1995. kojima
će ciljevi te borbe ostati
trajno zabilježeni. “Vi ste
pobijedili u bici koja nije
bila samo odbrana ljudskih
života i teritorije već bitka
za biće i ideju ove zemlje,
bitka za demokratiju i
jednakost, za mogućnost
da ljudi različitih vjera i
državu i imamo ovo spomen-obilježje nacija i dalje žive zajedno,
kao naš generacijski doprinos. Ono ne
treba šehidima, treba nama i budućim a to je ono najvrednije za
pokoljenjima da se ne bi dešavalo to što šta čovjek treba ustati i
se dešavalo u posljednjem ratu”, kazao je
Kaplan. Prvi ratni komandant brigade boriti se. Vi ste to odbranili
“Bregava” Bajro Pizović kazao je kako i sačuvali i to vam niko ne
su se pripadnici Armije RBiH u bitkama
pridržavali najuzvišenijih Božijih i ljud- može oduzeti”, poručio
skih zakona i nikada nisu dozvolili da je član Predsjedništva
pogaze principe viteške borbe. “Naša je
trajna obaveza da se sjećamo šehida i da Bosne i Hercegovine Šefik
ih ne zaboravimo jer, dok ih se sjećamo, i Džaferović.
mi ćemo napredovati”, rekao je Pizović.

KRITIZERSTVO I POPULIZAM smislu, neophodno je podvući crvene
NARUŠAVAJU JEDINSTVO linije kada je riječ o našoj budućnosti,
Uz prigodnu čestitku na trudu i moramo znati gdje su granice slobode
zalaganju građevinskom i organizaci- izražavanja i kritika, bilo onih neosno-
zemlje, od Igmana 1992. u borbama za onom odboru, general Armije RBiH vanih, bilo argumentiranih. Ako postoje
deblokadu Sarajeva, Podveležja 1992, u Hajrudin Grabovica kazao je kako je zamjerke na rad naših institucija, iza-
najžešćim bitkama za odbranu Mostara, spomen-obilježje u Stocu najbolji pu- branih predstavnika, naučimo se to reći
od Šantićeve ulice, Bulevara do Bijelog tokaz u budućnost bošnjačkom narodu na ljudski način kroz razgovor. S druge
polja u brojnim diverzantskim akcija- i njihovim liderima i jedna od pobje- strane, niko od njih nema pravo donositi
ma vrijednim svakog divljenja. Cen- da Stočana i Stočanki. Jedan od ratnih važne odluke za narod i državu a da za
tralno spomen-obilježje šehidima Stoca komandanata u Armiji RBiH i aktuel- to ne konsultira širu javnost”, istakao
samo je kratka priča, najkraća lekcija o ni predsjedavajući Skupštine Hercego- je Špago. Tokom programa je više puta
prkosu i ponosu Stočana u vrijeme od- vačko-neretvanskog kantona Šerif Špa- istaknuta činjenica da se spomen-obi-
brane Bosne i Hercegovine, njenog su- go potcrtao je važnost daljnje izgradnje lježja grade i podižu u znak sjećanja na
vereniteta i postojanosti, a takvih priča Bosne i Hercegovine i ispunjenja ciljeva prelomne historijske događaje i značaj-
u historiji ovog kraja bilo je napretek. za koje su ginuli najhrabriji pripadni- ne osobe, te da su uz ostale građevine
O značaju izgradnje spomen-obilježja ci Armije RBiH, a ona se ogleda u iz- u svim gradovima i selima podizana
u Stocu na ilustrativan način govorio gradnji institucija, poštivanju vladavi- spomen-obilježja, a u onim mjestima
je zastupnik u Parlamentu Federacije ne prave, naporima koje treba učiniti čiju je arhitekturu opečatila arhitektu-
BiH Salmir Kaplan. Podsjetio je da se na putu priključenja evropskoj uniji i ra islama bilo je lahko uočiti šehitluke,
jedna od najvećih bitaka u hercegovač- NATO savezu. “Na tom puti od velike mjesta gdje su sahranjeni branitelji tih
koj buni 1875. godine desila na Divinu, važnosti je da svi društveni akteri pra- gradova iz minulih vremena. Takvih je
nadomak Stoca, a da danas niko u Sto- te politička zbivanja, da grade ambijent šehitluka u Bosni i Hercegovini bilo na-
cu nema nikakvog saznanja o tome ko poštivanja zakona, zakonskih normi, da pretek. Nažalost, tokom 20. stoljeća ne
je u njoj učestvovao, koliko je Bošnjaka se aktivno uključe u procese donošenja samo da su uništeni njihovi lokaliteti već
poginulo, niti je sačuvan ikakav trag o tih zakona, jer od pukog kritizerstva ne i sjećanje na njih. Šehidi su živi, oni ne
tome, dok s druge strane, crnogorske možemo imati nikakve koristi, štaviše, umiru i ne smatramo ih mrtvima – ova
komite i bundžije znaju svako ime, čak kritizerstvo i populizam narušavaju naše je poruka duboko ukorijenjena u kul-
i pojedinosti. “Zaborav se desio zato zajedništvo i ideju za koju su poginu- turu i tradiciju bosanskohercegovačkih
jer nismo imali državu. Danas imamo li najhrabriji sinovi ove zemlje. U tom muslimana. n

22 27/8/2021 STAV