Page 15 - STAV broj 261
P. 15

oblast, te Jajce i ostali gradovi uz Vrbas
          nijesu bili dovoljno opskrbljeni ni hranom
          ni vojskom. U tako očajnom stanju nije na-
          šao potrebnim ban Horvat, da brani svoju
          banovinu, nego je otišao na svoj posjed u
          Slavoniju, a obranu Jajca prepustio svom
          kapetanu Stjepanu Grabovačkom. Kako
          su ostali kapetani, po drugim gradovima
          uz Vrbas, pristajali jedni uz Ferdinanda,
          a drugi uz Zapolju, upotrijebi Husrevbeg
          tu njihovu neslogu i neimaštinu, te kon-
          cem 1527. ili početkom 1528. bez velikog
          truda osvoji Jajce, koje se inače smatralo
          nepredobivom tvrđavom”, piše 1936. go-
          dine taj “Napretkov” autor.
            “Odmah zatim pada Vrbaški grad,
          Sokol, Bočac, Komatin, Jezero i Vinac...
          Kad je kastelan u Vrbaškom gradu An-
          drija Radatović čuo, kako je žalosno ka-
          pituliralo Jajce, zapali svoj grad i varoš
          oko njega i pobjegne u Slavoniju. Tako
          eto svrši i Jajačka banovina, koja je po   Gdje bi se god musliman pojavio na uli-  ima nekoliko mostova, divno ti se grad
          namisli Matije Korvina imala biti stup i   cu bio je, smjesta ubijen... Svi su bili do-  prikazuje u prostranoj ravnici. Iz dalji-
          štit kršćanstva protiv Turaka.”   vedeni u kastel i po obavljenoj premeta-  ne se i muhamedovske kuće, okružene
            Kada su se Osmanlije odomaćile u   čini vezani i tako dalje opremljeni... Do   baščama i drvećem, pričinjaju lijepima i
          Šeheru, posjetit će ih i znameniti Evlija   19. augusta opremljeno je u unutrašnjost   umiljatima, no iz blizine su mnoge pri-
          Čelebi, koji Banju Luku i Bošnjake opi-  Austrije (Olomuc i Polu) oko 250 građana   lično jadne.”
          suje u svom Putopisu: “Na sedamdeset   muslimana, a toga dana se je i komanda   Renner, u duhu tog vremena, Bošnjake
          mjesta imaju izletišta. Od svih najglaso-  mjesta povratila opet u staru svoju zgradu   naziva muhamedancima, a nakon šetnje
          vitije je Ferhad-Pašina bašča. Svega pet   iz Vrbas-logora. Poslije su opremljena još   gradom opisuje naselja u kojima su oni
          hiljada vinograda i bašča plaćaju porez   tri transporta sa oko 300 ljudi.”  obitavali. “Tamo, gdje s istoka Ponir, a sa
          na vinograde. Jedan dio stanovništva su   Nakon što je Austro-Ugarska okupira-  zapada Lauš stiskuje bučni Vrbas, gdje
          trgovci. Oni dolaze i odlaze u Beograd,   la, a kasnije i anektirala BiH, ona postaje   izlazi Vrbas iz uskoga stjenovitoga tjesna-
          Skoplje (Uskub) i Solun (Selanik). Drugi   zanimljivo odredište brojnim posjetiocima   ca šumovitih brda, tamo započinje grad....
          dio opet su Gazije, borci za vjeru. Jedan   sa zapada. U Berlinu je tako 1896. godi-  S onu stranu Crkvine, međ njezinom de-
          stalež su službenici časnog šerijata, jed-  ne Heinrich Renner izdao knjigu Durch   snom i Vrbasovom lijevom obalom, u kutu
          ni su baštovani, jedni su ulema, a drugi   Bosnien und Hercegovina – kreuz und quer,   među tim dvjema vodama, prislonjen uz
          stalež su privrednici i zanatlije... Sve im   kod nas prevedenu kao Bosnom i Hercego-  Lauš leži stari grad s tvrgjavom i velikom
          žene nose čohane feredže, a na kape stav-  vinom uzduž i poprijeko, u kojoj je njemač-  džamijom. Tvrgjava je s polja na polu ra-
          ljaju jasmake od tankog bijelog platna i   ki putopisac doslovno uzduž i poprijeko   zrušena, ali se uzdržaje, što se više može,
          idu vrlo uljudno. Jezik im je Bosanski.   obišao BiH i opisao svaki njezin kutak.   jer su u njoj mnoge vojničke zgrade, ma-
          Oni svoja imena skraćuju pa Hasanu kažu   O Banjoj Luci je Renner, između   gazini za odore i krevete, zatvori, baruta-
          Haso, Musau Muso, Memiji Memo...”.  ostalog, ovako pisao: “Banjaluka je pre-  na itd.... Konak, sadanja zgrada okružne
                                            laz od istoka k zapadu, a ipak je to pravi   oblasti, te bliska velika Perhadija džamija
          UPAD AUSTRUGARA                   bosanski grad, makar da tu vigjaš mno-  središte su stare varoši, gdje i otmjeniji
            U listu Novi Behar 1927. godine Ibra-  go evropštine i poluevropštine. Putnici,   dio muhamedovskoga stanovništva obi-
          him Džafdžić piše o upadu trupa Au-  koji dolaze iz Hrvatske željeznicom u   tava. Ferhadija je najznamenitija izmeđ
          stro-Ugarske u Banju Luku. U tom radu   Banjuluku, prvi put će ovdje zagledati   45 banjalučkih džamija.”
          Džafdžić detaljno opisuje i imovinu ba-  bosansko živovanje ; ovdje će ih se pri-  Nastavljajući dalje opisivati Šeher,
          njalučkih muslimana i čime su se oni sve   mati prvi dojmovi, dok već ne prodru   Renner spominje još neke građevina.
          bavili u tom gradu. Nakon upada vojske,   dalje u nutrašnjost, da tamo razvide, šta   “Vrijedno je u Banjaluci spomenuti ki-
          nastala je sveopća pljačka i uništavanje   je sve u zemlji zanimljiva. Banjaluka je   raethanu, muhamedovsku čitaonicu, ot-
          muslimanske imovine, a sve je, uz do-  velik trgovački grad. Godine 1885. ima-  mjenu zgradu mauričkoga sloga (kao i u
          zvolu vojnih vlasti, trajalo puna tri dana.   la je oko 12.000 stanovnika, med njima   Sarajevu) u glavnoj ulici, što ide u čaršiju.
            “U to vrijeme bile su najznamenitije   7.000 muhamedovaca, a do 1895. godine   Kiraethane nijesu više samo čitaonice,
          trgovine Adema i Alije Filoviča, Jusufage   je narasla na 14.789... Najljepši je pogled   nego su postale kasine, klubovi, u koji-
          Sibiča, Hadži Alije Bojiča i Iladži Hasa-  na Banjuluku, kada dolaziš sa sjevera   ma se upriličuju sastanci i predavanja,
          na Bešlagiča. Pune stambolske i trščan-  ravnicom. Daleko se pred gradom već   te po tom služe veoma korisnoj svrsi.
          ske robe, ostale su potpuno prazne, jer   vide na obzorju munare; na podnožju   Takve su i časničke i činovničke kasine,
          je opljačkana roba prenešena kojekuda i   jednoga brda zapaž a se trapistički samo-  te i druge čitaonice po Bosni. Da zdru-
          preprodavana... U isto vrijeme jake patro-  stan Marija Zvijezda s golemim zgrada-  žuju različite slojeve, što ih posjećuju, o
          le soldata išle su po kučama musliman-  ma, a dok dalje zakrene put, eto ti avega   tora nema sumnje, a još je sigurnije, da
          skim, zatvarali ih u tvrđavu. Prvog dana   grada pred očima. S triju strana okru-  će jedared steći političko znamenovanje,
          zatvoreno ih je oko devedeset, odakle su   žen brdima kao velikim polumjesecom,   ako se kada Bosna uvede u kolo parla-
          kasnije opremljani u Olomuc i Polu....   presječen šumnim Vrbasom, na kojem   mentarizma.”          n


                                                                                                    STAV 5/3/2020 15
   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20