Page 25 - STAV broj 403 - 404

koji bi ih trebali štititi, koji su plaćeni za i otkrili smo jedan ilirski grad. Ima arhe- stanovništva, javljaju mu gdje god ima ne-
to, najčešće nisu zainteresirani da se mi- ološki leksikon Bosne i Hercegovine iz- što zanimljivo.
ješaju u svoj posao. dat 1988. godine sa zavedenih 21.000 lo-
To je i natjeralo Emira Medanhodžića kacija, ali nema ove lokacije u Goraždu. INTERES LOKALNOG STANOVNIŠTVA
iz Sarajeva da prošle godine osnuje Fonda- Shvatio sam da polovina lokacija u Bosni “Lokalno stanovništvo počinje se za-
ciju “Čuvari baštine – Bassania”, čiji je cilj i Hercegovini uopće nije evidentirana jer nimati za ono što radimo, poziva nas u
podizanje svijesti o očuvanju kulturne ba- mnogo je kod nas kancelarijskih naučni- obilaske, a imamo i moderne tehnologije
štine na nivou cijele Bosne i Hercegovine. ka, a da biste nešto otkrili, morate obući Google Earth, malo koristimo dronove, li-
“Ljudi toga nisu svjesni, kulturna čizme i na teren, hodati po brdima i šuma- dare, metal-detektore i sve drugo što nam
baština jedino je što ostaje iza nas. Kad ma. Krajnji nam je cilj da to valoriziramo može pomoći da pronađemo neku lokaci-
gledamo neke stare civilizacije, samo po i stavimo u funkciju lokalnog ekonomskog ju. U posljednje vrijeme sve se češće u to
kulturnoj baštini možeš prepoznati kakva razvoja. Bilo bi lijepo da kao i svuda u svi- uključuju lokalni stanovnici. Pavo Anđe-
je to bila civilizacija, kakva kultura, jedino jetu platiš za neki muzej, za neku lokaciju lić, recimo, nije popisao barem 30-40 po-
to svjedoči da su postojali. Međutim, bašti- i da lokalni stanovnik tu proda neke svoje sto nekropola u Bosni i Hercegovini, ali
ni se ne posvećuje dovoljna pažnja, država, proizvode. Da to pokažemo strancima”, to je razumljivo, on je imao fiću, nije bilo
nema sluha, institucije koje su plaćene da kaže Medanhodžić. ni nekih puteva; danas imaš džip kojim
to rade nemaju interesa. Shvatili smo da Jasno mu je da se ne može sve zaštititi, se možeš popeti uz planinu, u Anđelićevo
našem narodu fali svijest o važnosti naše ali smatra kako je najvažnije podučiti ljude vrijeme nije bilo GPS-a, a ni fotoaparati
baštine. Recimo, u selima gdje imamo ste- da budu svjesni važnosti kulturno-histo-
ćke, kad pitaš seljane o tome, oni kažu da rijskog naslijeđa, podučiti ih šta je Bosna.
je to obično kamenje, niko ih nije učio da Ali to nije posao za godinu-dvije, nego je
su to grobovi ljudi koji su tu nekada ži- to generacijski posao.
vjeli. I onda imamo skrnavljenje stećaka. “Naše kulturno-historijsko blago uni-
U Rogatici, naprimjer, pravili su pojilo za štava se već 150 godina, sigurno imamo
stoku od stećaka, prave temelje zgrada, šta- više od 1.000 nekropola koje je put pre-
la, kuća..., to je strašno na šta ja nailazim sjekao napola – od Radimlje, najpoznati-
na terenu. Želimo, prije svega, zaštititi tu je nekropole pa nadalje – kao da su ih ge-
kulturnu baštinu od propadanja i skrnav- ometri i inženjeri koji su pravili puteve i
ljenja. Desio se jedan slučaj prije mjesec u Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije
Goraždu, čovjek bagerom pola ilirskog tu- i Titine Jugoslavije namjerno uništavali.
mula, groba, zgrnuo, trebala mu zemlja za Evo, Mile, naše kraljevsko mjesto, presje-
vikendicu, vidio tu dobru zemlju i iskopao. čeno je putem – prvo je tu Austro-Ugar-
Reagirali su i Grad Goražde i muzej da to ska napravila prugu, onda je Jugoslavija
spriječe”, govori Medanhodžić, predsjed- napravila put posred kraljevske grobnice.
nik Upravnog odbora Fondacije. Zamislite da neko napravi put posred No-
Ova Fondacija i jeste neka vrsta “watch tre Dame ili Bakingemske palače”, kaže
doga”, čuvara, neko ko pazi na kulturnu Medanhodžić.
baštinu i uzbunjuju institucije zadužene Nije lahko pronaći neotkrivene nekro-
za čuvanje kulturno-historijske baštine pole stećaka, gradove i gradine, treba mno-
– Komisiju za očuvanje nacionalnih spo- go vremena provesti na terenu. Ali prije
menika Bosne i Hercegovine, entitetske odlaska na teren valja iščitati svu mogući
i kantonalne zavode, muzeje, institute... literaturu, da se dobije uvid u ono što ima
Istina, želja im je, kako kaže Medanhodžić, i šta nema u literaturi. No, sada svakod-
da obnove, konzerviraju i restauriraju dio nevno dobija pozive i poruke od lokalnog
naše kulturno-historijske baštine, ali u
ovom trenutku nisu dovoljno finansijski
jaki da ulaze u velike, milionske projekte.
Stoga rade ono što mogu, barem očiste i
urede nekropole stećaka. Do sada su, za
godinu postojanja, očistili deset-petna-
est nekropola. Uporedo s tim otkrivaju i
nove nekropole, koje nisu evidentirane,
koje su široj javnosti nepoznate, otkriva-
ju nove ilirske tumule, gradine, srednjo-
vjekovne crkve...
POLOVINA ARHEOLOŠKIH LOKACIJA
NIJE EVIDENTIRANA
“Naša cijela historija, historija Bosne
i Hercegovine jeste zatomljena, s nekom
namjerom je sakrivena da mi ne bismo
znali ko smo i šta smo. Toga je toliko, pa
da imamo 100 arheologa na terenu za 100
godina, ne bi se sve iskopalo. Mi se sada
time bavimo. Nedavno smo bili u Goraždu

STAV 25/11/2022 25