Page 28 - STAV broj 403 - 404
P. 28
25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
Domaća firma koja radi po skandinavskim standardima
JARBOLI IZ JANJE ŠIROM
BOSNE I HERCEGOVINE
Šerif Gradaščević otvorio je krajem 2007. godine u Janji
firmu s namjerom da bravarske i monterske poslove rade
Piše: Alma ARNAUTOVIĆ
Fotografije: Ahmet BAJRIĆ u inostranstvu, a u Švedskoj je upoznao gospodina koji se
prestao baviti proizvodnjom jarbola za zastave i koji je bio
spreman pomoći mu da započne posao u ovoj branši.
ećina zastava koje se vihore širom
Bosne i Hercegovine podignute
su na jarbolima koje, u skladu
Vsa skandinavskim standardima,
proizvodi domaća firma iz Janje. Vlasni-
ci, braća Gradaščević, posao su počeli s
gotovo nikakvim znanjem o izradi jarbo-
la, a s vremenom su se izvještili u tome.
Zahvaljujući svojim poslovnim partne-
rima, te upornosti i spremnosti na rizik,
danas proizvode bez problema, a najveći
jarbol za zastave koji su proizveli nalazi
se u glavnom gradu Bosne i Hercegovi-
ne, na brdu Hum.
Nakon što su Bošnjaci protjerani iz
Janje 1994. godine, porodica Gradaščević
prvobitno se nastanila u okolini Srebre-
nika, a zatim u Lukavcu. Šerif Gradašče-
vić, vlasnik sadašnje firme “Reppu Entre-
prenad” d. o. o, što u prevodu s finskog
i švedskog jezika znači “brza gradnja”,
u Lukavcu je završio Srednju mašinsku
školu, položio vozački ispit za upravlja-
nje kamionom i odslužio tada obavezni sam samo jednog komšiju. Oni tako žive da uđem u biznis ugostiteljstva kada su
vojni rok. Nakon što je neko vrijeme uza- i ne interesira ih niko van njihovog druš- moji prijatelji Šveđani privodili svoju
ludno pokušavao naći posao, otišao je u tva. Oni jesu druželjubivi, ali im treba poslovnu karijeru kraju pa su ponudili
Njemačku, a zatim u Švedsku. dosta vremena da steknu povjerenje i da da kupim od njih hotel, jer se niko od
vas prihvate. Iako sam imao lijep posao i njihove djece nije našao u tome. Nudi-
POVRATAK U JANJU društvo, jer je najviše Bosanaca otišlo u li su odlične uslove. Razgovarao sam sa
“Sve mi je bilo nepoznato: novi jezik, Švedsku 1999. i 2000. godine, kada sam suprugom i nismo se odlučili za to i ni-
ljudi, zemlja... Išao sam u školu kako bih i ja, duševna je praznina prevagnula da sam se ni pokajao. Međutim, ima tu nešto
naučio švedski jezik. Ondje sam boravio i se vratim. Svi su se prijatelji gore adap- drugo. Dosta naših prijatelja i rodbine je
radio legalno, a 2002. roditelji i brat su se tirali, a nekoliko ljudi i ja smo se vrati- u inostranstvu pa dolaze ovamo i naša se
iz Lukavca vratili u Janju, vratili su imo- li i pokrenuli smo nešto u svojoj zemlji. djeca druže, a onda me kćerka pita zašto
vinu u posjed i do 2006. godine, kada sam Ne znam ko na to kako gleda, ondje je- i mi ne živimo tamo, možda bi nam bilo
i sam odlučio da se vratim, dolazio sam ste u pogledu finansija i socijalne zaštite bolje”, kaže Šerif Gradaščević.
ovdje nekoliko puta. Nije to bilo da sam sve lakše, ali mene to nije zadovoljavalo. Ističe da im je politička situacija veći
igrao na kartu patriotizma. Bio sam mlad Moja djevojka, današnja supruga, ostala problem nego ekonomska. Starija kćerka
i željan porodice i familije. Dugo sam bio je u Švedskoj, ali je i ona donijela odlu- ima četrnaest, a mlađa dvanaest godina i
bez njih, a Švedska je, iako vrlo socijalna, ku da dođe ovamo. Bile su to godine ma- njima je problem slučaj s bosanskim je-
veoma hladna zemlja u pogledu vreme- sovnog povratka, kada se u Janju vratilo zikom u bh. entitetu Rs, problem im je
na, osjećanja i ljudi. Živio sam u zgradi s pet-šest hiljada stanovnika. Imao sam ka- što idu odvojeno na časove nacionalnih
osam stanova, a za četiri godine upoznao snije ponuda da ponovo idem u Švedsku, predmeta. “Nije to djeci jednostavno i
28 25/11/2022 STAV