Page 27 - STAV broj 403 - 404

Nedavno su, kaže, pronašli nekropolu stećaka koja je prije četrdeset godina bačena u Rakitnicu,
u općini Trnovo. To je nevjerovatno, da je neko bagerom pobacao stećke u rijeku. U Donjem
Vakufu bila je nekropola stećaka pored pravoslavne crkve, pop je uzeo bager i pobacao stećke
u kanal pored magistralnog puta. Dvije godine ništa se ne dešava, niko ne reagira.

prostor dobio naziv Humska zemlja. Znalo se da je grad postojao, nema svetog trojstva. Austro-Ugarska nam je pričom o bogumi-
ali niko nije znao gdje se nalazio. Arheolozi su potvrdili da je riječ o lima zamazali oči, da nas skrenu s istine”, tvrdi Medanhodžić.
izuzetno starom lokalitetu. Sada se priprema projekt njegovog istra- Ističe da su Iliri bili izuzetno napredna civilizacija. Rimlja-
živanja, ali je potrebno dosta novca za arheologe, kopače, opremu... ni su na kraju pokorili Bosnu, zarobili Batona, ali prije toga je
To je projekt na kojem će Fondacija raditi narednih pet godina. Baton zarobio Tiberija, pa ga pustio. Rimljani su mu uzvratili
Emir se posebno bavi Crkvom bosanskom. Kod nas se dugo tako što su ga odveli u Ravenu, ali ga nisu pogubili kao druge
nije znalo da je Crkva bosanska imala svoje crkve i hiže, samostane pobunjenike, nego je nastavio ondje ugodno živjeti. Mi danas
u kojim su pripadnici crkve živjeli. Uskoro treba biti objavljena ne znamo ni gdje je Batonov grob, on se borio protiv petnaest
knjiga Od Batona do Kulina, koju su napisali Suad Haznadarević rimskih legija, a Arminije u Germaniji protiv tri legije i najveći
i Emir Medanhodžić. Taj period od hiljadu godina ovog prostora je heroj Njemačke. Ne znamo ni gdje je grob Kulina bana, her-
u ranom srednjem vijeku ostao je prilično nepoznat i neistražen. cega Stjepana Kosače, Sandalja Hranića...
“Svi govore kako se Bosna prvi put spominje u djelu cara Po- “Nigdje u literaturi nisam pročitao, ali sam zapazio na tere-
rfirogeneta (913–959), što nije tačno, imate petsto godina ranije nu i mogu to dokazati, gdje god je ilirska gradina, tu je i sred-
spominjanje države Bosne; namjerno se krije da smo mi najsta- njovjekovni grad, tu su i stećci, tu je i rijeka ili dvije rijeke, tu
rija i najvažnija država ovdje”, kaže Medanhodžić. je pećina, tu je kontinuitet pet hiljada godina, sve u možda dva
On objašnjava kako su nas ranije učili da su ovdje bili neki kvadratna kilometra”, kaže Medanhodžić i zaključuje: “Ja sam
bogumili koji su se molili na poljanama, u šumama itd. tu da pokušam unijeti neki novi dah, neki drugačiji pogled, da
“Pa, mislim, ne trebaš biti akademik da pročitaš da Kulin ljudima skinemo koprenu. To nije posao za godinu-dvije, to je
ban gradi svoju crkvu, kralj Tvrtko pravi crkvu, Stjepan Kotro- generacijski posao, trebat će nam decenije da steknemo svijest o
manić pravi crkvu, a svi su bili pripadnici Crkve bosanske. Ne svojoj važnosti, o svojim korijenima, da nestane kompleksa niže
volim kad se koristi taj izmišljeni termin bogumili; lijepo zvuči, vrijednosti.” n
ali nikada oni sebe nisu tako zvali, oni su sebe zvali dobri Boš-
njani i pripadnici Crkve bosanske. Prvo je bilo pitanje otkud ta
Crkva bosanska, otkad. Bila je jedna austrougarska teorija da
je neki bogumil došao iz Bugarske da propovijeda ovdje svoje
učenje. Pa što nema stećaka u Bugarskoj, ako smo bili bogumili,
što i oni tamo nisu pravili stećke?!> Samo ovdje su stećci, on-
dje gdje je bila srednjovjekovna Bosna, nigdje ih više u Evropi
nema. Onda smo otkrili da su prve crkve ovdje bile arijanske.
Arije je bio veliki kršćanski propovjednik, koji se 325. godine
na saboru u Nikeji suprotstavio učenju ostalih biskupa. On je za
vrijeme cara Konstantina protjeran u Ilirik, dakle ovdje, i došao
je u Mile u Visoko i nastavio da propovijeda. Preuzeo je bosan-
čicu i tako su napravili goticu s kojom su preveli svoju gotsku
Bibliju; eno, čuva se u Upsali, a koju godinu ranije sveti Jeronim
iz Šujice kod Duvna prvi na svijetu prevodi Bibliju na latinski
jezik. To je 4. stoljeće, on je Delmata, bio je pismen prije nego
što je otišao u Rim jer su ovdje vladali kultura i civilizacija. I
sada hoće da predstave Ilire kao neke barbare. Pa mi smo rato-
vali 250 godina s Rimom. Za to moraš biti pametan, inteligentan
da s najvećom svjetskom silom ratuješ dva i po stoljeća. Osim
Crkve bosanske, i Goti su prihvatili arijanstvo, oni su bili dosta
tolerantni, pravili su dvobrodne i trobrodne crkve da se mogu i
katolici, i arijanci, i pravoslavci moliti u istoj crkvu. Odatle po-
tječe naša tolerantnost. Kad smo mi Bošnjaci prešli na islam,
nama nikad nisu smetali ni pravoslavlje, ni protestantizam, ni
katoličanstvo, mi smo, ustvari, preteča protestantizma. Povezali
smo taj i gotski utjecaj u pravljenju stećaka u redovima, slična je
ikonografija. Arijanske crkve najlakše je prepoznati po orijenta-
ciji, katoličke i pravoslavne okrenute su istok-zapad, a arijanske
sjeverozapad-jugoistok i iz Google Maps možeš shvatiti koja je
koja. Dakle, arijanska crkva očito je bila prihvaćena u narodu,
samo je promijenila ime i već se 530. godine spominje Crkva
bosanska na saboru svih arijanskih crkava u Solinu kod Splita.
To je šesto stoljeće, još nisu došli Slaveni. Nismo mi nikakvi ek-
stra naučnici, ali saberi dva i dva, Crkva bosanska ima temelje
u arijanskoj crkvi jer su Goti ovdje vladali 200 godina, narod je
prihvatio tu vjeru, kršćanstvo u kojem nema svetog oca, pape,

STAV 25/11/2022 27