Page 57 - STAV broj 403 - 404

SEKUNDE MINUTE ILI SEKUNDI MINUTA

Nemali je broj primjera leksema u bosanskom jeziku u kojima Vjerujem da je u bosanskom govornom prostoru češća minuta i
postoji kolebanje oko toga da li te riječi trebaju završavati na tzv. sekunda (ne samo zbog žute minute, ali i ne samo zbog toga), dok
nultu morfemu, pripadajući imenicama muškog roda, ili trebaju je rjeđe i sporadično minut i sekund (i ne samo zbog toga što se
završavati na -a, pripadajući imenicama ženskog roda. Među kaže: Samo sekund, ili: Samo minut!).
takvima se javljaju riječi kojima označavamo dijelove sa(ha)ta A šta nam kažu rječnici? U bosanskim normativnim rječnicima
kao vremenskog odsječka od 60 minuta (ili minuti) ili 3.600 uglavnom prevladava ženski rod: minuta i sekunda, mada neki
sekunda (ili sekundi). Kad je riječ o porijeklu minute i sekunde, normativi daju i minut, ali ne daju sekund, a zanimljivo, u opisu
slavenski etimološki rječnici navode da je minuta posuđena iz minute u priručniku koji bilježi sekundu, ova se riječ u paradi-
klasičnog lat. preko njemačkog, pri čemu je minuta prvi mali, gmi ponaša kao sekund. Prema tome, u biranom jezičkom izra-
majušni dio sahata, dok je drugi, po redu, mali dio – sekunda, zu treba voditi računa i o osnovnom i o paradigmatskom obliku,
odakle i vodi svoje porijeklo ova riječ. Status leksičkog arha- pri čemu bi se trebalo opredijeliti za osnovne oblike koji dolaze
izma ima i arapska riječ dekika, koja je u bosanski ušla preko u ženskom rodu. Zato su sekunde u minuti, a ne sekundi u mi-
osmanskoturskog, a označava minutu. nutu. To se može haman za sekundu savladati!

IMA IZAĆ’

Mnogi su gledali prijeratnu Audiciju, i tamo objekta: izići iz kuće, izići iz stana, izići iz može biti dio prefiksa za tvorbu glagola zaći
se pojavljuje Mima Šiš, koja objašnjava za- škole i sl. (gdje se upravo vidi kombinacija (< za-id-ti), iz čega dalje proizlazi izaći. U
glavljivanje na vratima autobusa pa veli: s prijedlogom iz), s tim da se kombiniranjem svakom slučaju, koja je god pojava u pitanju,
Ima izać’! s nekim drugim riječima mogu proizvoditi ona upućuje na to da ove dvije lekseme –
A neko bi možda rekao: Ima izić’! Šta s na- i druga, proširena značenja: izići na ulicu, izići i izaći – nekada nisu značile isto. Ako
vedenim oblicima? izići kod fontane, izići na ledinu... Sve je to je element iza dio složenog prefiksa iz-za,
Kako se može vidjeti, riječ je o svojevrsnoj poprilično jasno, ali šta je s oblikom izaći? podrazumijevao izlazak iza nečega, a ne iz
obličkoj varijaciji koja u savremenom jezi- Moglo bi se reći i uglavnom ne pogriješiti nečega. Drugo, ako je oblik formiran od iz +
ku može podrazumijevati ujednačeno, pa da je oblik izaći rasprostranjeniji od oblika zaći, onda je to dobijalo neko drugo specifi-
možda isto značenje, iako u starijem jezi- izići. Šta on znači? Kako kazasmo, u sa- cirano značenje u kojem je korijen zaći i što
ku to vjerovatno nije bilo tako. Korijenski vremenom značenju ovaj oblik sinoniman je podrazumijeva završenost i značenje koje
element morfeme ove lekseme nalazi se u glagolu izići. No, njegov oblik upućuje na to se opisno može objasniti kao obuhvaćanje
glagolu ići, koji je inače nastao do oblika da je nekada u jeziku imao drukčije znače- zalaženja cjeline objekta. Kasnije je, dakle,
id-ti, što će u kasnijim procesima dati oblik nje, a da je kasnije to značenje poopćeno. pod utjecajem značenja prijedloga formi-
ići, mada prezent potvrđuje korijen id-: id- Naime, ako bismo ovaj oblik razdvojili na rano dodatno i specificirati značenje tako
e-m, id-e-mo, id-u itd. Dakle, kod oblika morfeme, vidjeli bismo da to nije baš tako da se razlika u značenju izići i izaći kasnije
izići i izaći pojavljuje se zajednički prefiks lahko kao s oblikom izići, odakle proizlazi: izgubila. Znajući da u jeziku ne postoji ništa
iz-, koji značenjski podrazumijeva izlazak iz *iz-a-ći. Zbog fonetskih promjena koje su a da nema svoju svrhu, može se zaključiti
nečega, iz neke stvari, njezine sredine i sl., se dogodile, teže je izvesti osnove, pa se da su nekada ova dva oblika imali razlike u
te kombiniranje s osnovom – ići proizvo- mogu pretpostaviti dvije mogućnosti: iz-za- semantici, ali se kasnije ta razlika izgubila.
di i oblik i značenje glagola izići, tj. izlazak id-ti, pri čemu ovaj element -za- može biti Nakon svega kazanog, treba se vratiti na
iz nečega, njegove sredine, centra nekog sufiks za složeni sufiks iza (<iz-za), ili pak početak priče pa reći sad: Nema izać’ / izić’!

OD ČOVJEKOVA PRIJATELJA DO NJEGOVA DRUGA

Poznat je način tvorbe prisvojenih pridjeva dodavanjem sufiksa, Međutim, u jezičkoj praksi došlo je do utjecaja deklinacije pridje-
kao i to da u bosanskom jeziku postoji više načina tvorbe. Je- va određenog vida na neodređeni u paradigmama, pa se češće
dan od modela tvorbe jeste i pomoću sufiksa: -ov- i -in-, koji se javlja promjena u primjerima za oznaku živog: N. čovjekov / čovje-
dodaju na osnove muškog i srednjeg te osnove ženskog roda. kovo – G. *čovjekovog, D. *čovjekovom, A. *čovjekovog..., odno-
Tako se od imenice čovjek tvori pridjev: čovjekov (prijatelj), čo- sno: N. ženin / ženino – G. *ženinog, D. *ženinom, A. *ženinog...
vjekova (ćud), čovjekovo (dijete), odnosno djetetov (otac), dje- Neki narodni govori i danas čuvaju ovu paradigmatsku razliku,
tetova (majka), djetetovo (mače), odnosno ženin (muž), ženina iako u razgovorom jeziku sve više prevladava nepravilna dekli-
(prijateljica), ženino (dijete). Svi navedeni oblici pridjeva formal- nacija, dok standard jasno propisuje da je normativno prihvatlji-
no pripadaju kategoriji tzv. pridjeva neodređenog vida, pa se nji- va samo promjena po kriteriju neodređenog vida, tako je stan-
hova deklinacija vrši kroz imeničku paradigmu, dok se pridjevi dardno samo: Vidio sam čovjekova prijatelja, a ne: Vidio sam
određenog vida dekliniraju po zamjeničkoj. Otuda proizlazi da *čovjekovog prijatelja; ili: Idem sa ženina posla, a ne: Idem sa
se gornji pridjevi na -ov- i -in- dekliniraju na sljedeći način: N. *ženinog posla...
čovjekov / čovjekovo – G. čovjekova, D. čovjekovu, A. čovje- Ista analogija primjenjuje se i na riječi iz drugih morfoloških ka-
kov(a) / čovjekovo...; odnosno: N. čovjekova – G. čovjekove, D. tegorija, npr. njegov, nje(zi)n, njihov itd., odakle proizlaze oblici
čovjekovoj, A. čovjekovu... Isto tako: N. ženin / ženino – G. že- tipa: njegova, njegovu...; njezina, njezinu...; njihova, njihovu..., a
nina, D. ženinu, A. ženin(a) / ženino...; odnosno: N. ženina – G. ne: *njegovog, *njegovom...; *njezinog, *njezinom...; *njihovog,
ženine, D. ženinoj, A. ženinu... *njihovom...

STAV 25/11/2022 57