Page 81 - STAV broj 331
P. 81
i afirmira u svom novinarskom i publi-
cističkom radu: to je sagovorništvo, su-
dioništvo, involviranost… u to o čemu je
riječ: cjelokupna Tuzlićeva karijera može
poslužiti kao svojevrsni pedagoški urnek
ili uzor – kako i koliko novinar mora biti
in, informiran, obrazovan, verziran, elo-
kventan, pa i snalažljiv, inteligentan i vješt
u svladavanju svih prepreka, neugodnosti
ili opasnosti koje ovaj posao nosi sa sobom.
Obaviti intervju s jednom Verom Chyti-
lovom, naprimjer, bliskom saradnicom For-
mana i Menzela i autoricom kultnih filmova
koji su joj u prvoj polovini 80-tih priskrbili
reputaciju jedne od vodećih disidentskih
figura tad u Čehoslovačkoj, ili dobiti inter-
vju od jednog Živojina Pavlovića, možda i
najznačajnijeg autora kultnog “crnog talasa”
jugoslavenske kinematografije, razgovarati
s Nikom Noltom ili Angelinom Jolie, dobiti
prvi nakon rata intervju s Goranom Brego- pisma i reagiranja zbog ukidanja radio- susreta kultura i stvaralaca koji imaju
vićem, intervjuirati jednog Ljubu Tadića, frekvencije 612 KHz ili povodom statusa djelo važnije od njihove nacije ili politič-
recimo, pa jednog Almodovara, Godara ili i opstojnosti Javnog RTV servisa, 2016. ke stranke i njihovog vođe kojeg politički
Michaela Moorea – to ne može bilo ko, to i 2017. godine). podržavaju, da bude poligon novih ideja
ne može ni bilo kad ni bilo kako da obavi: “Opstojnost javnih servisa postala je u znanosti, ekonomiji, politici… Najvaž-
to je ono što nazivamo “zvjezdanim trenu- ‘moneta za potkusurivanje’. Javni servi- nija pitanja o javnim servisima svode se
cima” novinarskog opusa, a Dževdet Tuzlić si su postali dio interesnih sfera i politič- na broj zaposlenih, na njihovu nacional-
je upravo taj rijetki, možda i jedini među kih ambicija i projekata. Postali su, kao i nu strukturu, na zamjerke što je neki lider
bosanskohercegovačkim novinarima koji privatne televizije, mehanizmi za kratko- dobio veću minutažu od onog drugog, što
je umio te trenutke “uhvatiti”, iskoristiti ročno ostvarivanje određenih, prije svega je više vijesti o općini s onom, a ne ovom
i sačuvati za publiku i za kulturnu povijest političkih namjera. Zbog stanja u kom se većinom… Tonemo, a nemamo potpunu
svoje zemlje. nalaze, nisu više predmet propitivanja nji- svijest o tome. Tonemo kao društvo zapre-
Posebno poglavlje predstavljaju naj- hove osnovne funkcije, da budu poligon, tano u traženje odgovora na pogrešna pi-
značajniji filmski i pozorišni festivali koje kroz emisije, na kojem će se sretati ideje tanja. Odričemo se priznati da je vrijeme
je Tuzlić u kontinuitetu svog novinarskog o boljem obrazovanju, da budu prostor nadobudnih i podobnih, a ne svjesnih i
i uredničkog rada pratio iz godine u godi- misaonih. Da je ovo vrijeme politički se-
nu: teško je zamisliti bilo koji pregled ili bičnih i kratkovidih, a i politički i svakoja-
sažetak SFF-a, MESS-a, Pozorišnih su- Sažeci koji su tražili izravno ko neobrazovanih i nedoraslih. Odričemo
sreta u Jajcu, u Brčkom ili u Zenici, kao i autorsku ruku, sintetizirajući se suočiti s evropskom zbiljom koja javni
najznačajnijih međunarodnih festivala i servis drži kao vrijednost bez koje se ne
smotri bez novinarskog sudioništva, pra- osvrt ili pregled, pisani može. Dakle, javni servis svih građana,
ćenja, komentiranja ili dokumentiranja su nepretenciozno, s naroda i nacionalnih manjina, a ne jedno-
Dževdeta Tuzlića. Ova knjiga sadrži i dra- nacionalni i partikularni servisi. Jesmo li
gocjenu filmografiju bh. filmskog stvara- naglaskom na činjenice, svjesni stranputice? Ako ne bude javnog
laštva nakon rata, ali, isto tako, i spiskove zbivanja, likove i sadržaje i servisa na razini države, gdje će o tome biti
polaznika/studenata i predavača na BBC moguće razgovarati? Ili će javni servisi na
školi novinarstva, koja je organizirana i s istančanim osjećajem za nekim drugim razinama, s nacionalnim ili
realizirana pod vodstvom “Mediacentra” izdvajanje i naglašavanje stranačkim predznacima, biti dovoljni?
Sarajevo i “Media Plana”; sadrži također i Šta bi o svemu ovome, da su u parlamentu
publicističke sažetke važnih novinarskih onog najbitnijeg. Nema BiH, danas rekli Petar Kočić, Ivo Andrić,
projekata i poduhvata povodom brojnih u tim zapisima ni detalja Meša Selimović i Isak Samokovlija?” (iz
radnih i stručnih posjeta drugim zemlja- “Otvorenog pisma novinara BHT” od 28.
ma (SAD, Albanija, Češka…), povodom iz privatnog života ni januara 2017. objavljenog u Večernjem li-
obilježavanja važnih jubileja i godišnjica očitovanja osobnosti, Tuzlić stu, str. 463.)
(20 godina “Sarajevske zime”, naprimjer) Pričicu o tome kako je Dževdet do-
ili održavanja značajnih međunarodnih uvijek ostaje koncentriran bio ime autor će ispričati na samom kra-
skupova (“Imidž Bosne i Hercegovine na suštinu, na fakte, na ju – ne zato jer je to samo po sebi važno
kroz kulturu” ili pak međunarodni nauč- nego jer je u kontekstu neobične i lijepe
ni skup “Sarajevo i svijet” 2015. godine). atmosferu i značaj kulturnih koincidencije (slučajni susret s kćerkom
Tu je, recimo, i vrijedan dnevnik sarad- zbivanja o kojima govori i čovjeka po kom je dobio ime). Opće važ-
nje koju je tokom 2009. godine imao s re- no i univerzalno uvijek je prije i prešnije
dakcijom Radija Slobodna Evropa. Tu su i koje prati, bilo da je riječ o od osobnog, partikularnog. Doista je malo
profesionalne reakcije povodom proble- filmskoj umjetnosti, o teatru, autobiografija koje to dosljedno i potpuno
ma na koje nailaze novinari u kontekstu afirmiraju – i zato je upravo ova vrijedna
neadekvatne kulturne politike (protestna slikarstvu, o književnosti… spomena i naše pažnje. n
STAV 9/7/2021 81