Page 78 - STAV broj 331

KULTURA

Iz uredničke bilježnice

Veliki broj do sada nepoznatih i neobjavljenih historijskih izvora
OTKRIVANJE KONTINUITETA

PRISILNE PROMJENE

VLASNIČKO-POSJEDOVNIH

ODNOSA U BOSNI I

HERCEGOVINI

Izet Šabotić, Tvrda kora i krvave brazde – Agrarna reforma i

Piše: Almir ZALIHIĆ kolonizacija u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1948. godine,
Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, 2021.

roblematika agrara u bosanskoher-
cegovačkoj historiografiji uglav-
nom je marginalno tretirana u
Psklopu obrade procesa agrarne
reforme i kolonizacije u Jugoslaviji. Pe-
riod od 1945. do 1948. veoma je značajan
za ovaj proces. Do 1945. godine agrarno
pitanje na bosanskohercegovačkom pro-
storu rješavano je u nekoliko navrata.
Kroz 19. stoljeće to se činilo u okviru be-
zuspješnih reformi Osmanskog Carstva.
Dolaskom Austro-Ugarske na ove pro-
store agrarna problematika bila je jedno
od gorućih pitanja nove uprave koja se
naslanjala na zatečeno zakonodavstvo iz
vremena Osmanlija.
Tek donošenjem Gruntovničkog zakona
austrougarske vlasti priznale su bosan-
skohercegovačkim zemljoposjednicima
pravo vlasništva nad kmetskim selišti-
ma. Beglučke zemlje nisu bile posebno
evidentirane u gruntovnicama pa su bile
predmetom slobodnog ekonomskog ras-
polaganja. Površina begluka bila je veli- stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slo- od 6. januara 1919. godine regent Alek-
ka i iznosila je 9,5 posto ukupne površine venaca, pokrenuta je agrarna reforma po sandar Karađorđević počinje radikalne
Bosne i Hercegovine. Muslimani su bili principu da zemlja pripada onome ko je agrarne reforme koje su rezultirale lega-
zemljoposjednici 91,1 posto posjeda, 80 obrađuje. Preko 62 posto privatne zemlje liziranjem pljačke i otimačine bošnjačke
posto čifčija (kmetova) bili su pravoslavci, bilo je u vlasništvu Bošnjaka. zemlje. Agrarno je pitanje nesumnjivo bilo
a 19,5 posto ostali. U vrijeme austrougarske Nakon okončanja Prvog svjetskog i uzrok i posljedica brojnih kasnijih poli-
uprave u Bosni i Hercegovini nije došlo rata, pravoslavno stanovništvo u pobjed- tičkih nesporazuma i nepovjerenja među
do rješenja agrarnog pitanja, ali je došlo ničkoj euforiji počinilo je brojna nasilja narodima u BiH. U periodu od 1919. do
do promjene strukture vlasništva u korist i agrarne incidente na Bošnjacima i nji- 1941. godine agrarna reforma provođena
hrišćanskih seljaka, a na štetu bošnjačkih hovom imovinom. Prisvajali su zemlju i je na veoma perfidan način, s ciljem da
aga i begova. Nakon Prvog svjetskog rata, uništavali ljetinu aga i begova. Proglasom se age i begovi u potpunosti osiromaše i

78 9/7/2021 STAV