Page 74 - STAV broj 331
P. 74
KRIVO SRASTANJE
Jako me je iznenadio, ne samo zbog citata
NAJLJEPŠI
ROĐENDANSKI
POKLON
Dok sam ga ispraćao pogledom, javi se podmukla primisao koliko
Piše:
Sadik IBRAHIMOVIĆ li sam i sam daleko od te nevidljive linije iliti granice koja razdvaja
razum i bezumlje, koliko li sam daleko od tog strašnog sna koji se
sanja otvorenih očiju i iz kojeg buđenja nema. No, srećom, brzo sam
odagnao podmuklu misao zloslutnicu.
ano je jutro. Šest sati. Rođendan sam u kuću i donio mu dvije paklice tvor- - Mudrost iz mudrih knjiga... Ti reče
mi je. Sjedim na terasi, u hladu, ničkih cigareta. da je danas neki praznik? Ili nije?! Kako
a već je jako sparno. Dvojim se - Kako su ti djeca - upita nakon ti ono reče?
R ostati na terasi ili ući u kuću. što je spržio, i to jednu na drugu, još - Ne, nije praznik. A, sad, mogu li čuti
Ipak ostajem. I razmišljam ko će mi se ja- pet-šest cigareta. tu mudrost?
viti čestitkom. Osim djece i sestre, pomi- - Dobro, hvala Bogu. - Aha, aha... Evo: “Na svijetu ima više
slih, daj Bože da me se neko sjeti. Uzgred, - Imam i ja djecu. ludih nego pametnih, a i kod pametnih
kćerka me je nedavno pitala imam li pri- - Znam, dobri su to momci. ima više gluposti i ludosti nego pameti.”
jatelje. Odgovorio sam da nemam, da su - Nisu. Kažu da sam luđak i da me Jako me je iznenadio, ne samo zbog
moji prijatelji u zemlji ili van zemlje i da se stide. citata. Na trenutak, ali samo na trenutak,
imam samo dobre poznanike. Kratko je za- - Žao mi je ako tako misle. bio je to neki drugi čovjek: oči mu lucidno
šutjela i rekla da je to tužno. Ipak, ko zna, - Dobre su ti ove cigare. Gdje si ih bljesnuše, a na usnama zatitra jedva pri-
dumam i dalje, možda mi se javi neko od kupio? mjetan osmijeh. Ili je to bio pričin, vizu-
preostalih, preživjelih prijatelja. Možda. - To je poklon od sestre. alna obmana, nešto što je moja podsvijest
Čujem, komšiluk je na nogama. - Ja nemam sestru, a da je imam, po- željela vidjeti na njemu i u njemu. Bit će
Pojavljuje se, a već sam pisao o njemu, klonila bi mi ovakve cigare. Je li tako? da je to, jer u hipu je bio opet onaj stari F.
i tevećelijasti komšija F. Svakog jutra, - Tako je. Na koncu, F. reče da bi ipak morao
nezgrapno pocupkujući, odlazi na “po- Zašutjeli smo. Sparina je bila jed- poći na “posao”. Ispratio sam ga do kapije
sao”, mada je odavno penzioniran. Kako va snošljiva. Lice mi je bilo orošeno, a i stavio mu u džep dvije paklice cigareta.
smo odnedavno u “dobrim odnosima” majica potpuno mokra i slijepljena uz Bez pozdrava, poguren i rasklimatan, za-
(relativno skoro, na moje veliko iznena- tijelo. F. je i dalje šutio, štiklao jednu grabio je nesigurno pocupkujući niz ulicu.
đenje, zastao je pored moje kapije, po- na drugu, vrpoljio se, prosipao pepeo Dok sam ga ispraćao pogledom, javi
gledao me ukočenim, staklastim očima i po stolu, svako malo premještao nogu se podmukla primisao koliko li sam i sam
čestitao “Novu godinu”), F. zastade, baci preko noge, a ja sam, pomalo se kaju- daleko od te nevidljive linije iliti grani-
staklasti pogled na mene i upita kako su ći što sam ga pozvao, smišljao kako da ce koja razdvaja razum i bezumlje, koli-
mi djeca. Ne odgovorih, nego ga pozvah brzo i bezbolno privedem kraju ovo tu- ko li sam daleko od tog strašnog sna koji
da mi se pridruži, a on povišenim tonom galjivo sijelo. se sanja otvorenih očiju i iz kojeg buđe-
odbi i reče kako ne bi smio zakasniti na - Je li danas neki praznik - upita. nja nema. No, srećom, brzo sam odagnao
“posao”. Insistirao sam, rekao da mi je - Nije. Danas je moj rođendan. podmuklu misao zloslutnicu.
rođendan i da bih bio počastvovan nje- - Dobre su ti ove cigare. Gdje si ih Pedesetak metara dalje, na zavoju na-
govim prisustvom. On nakratko zašuti, kupio? kon kojeg se izlazilo na glavnu ulicu, naglo
vidjelo se da je u nedoumici, kao i obično - Sestra mi ih je poklonila. je zastao, žustro se okrenuo, stavio ruku
provuče prste kroz prosijedu kosu, istim - Da imam sestru, i ona bi meni po- na grudi i duboko se naklonio.
povišenim tonom reče da prihvata moj po- klonila ovakve cigare. Je li tako? Nasmijao sam se, mahnuo mu viso-
ziv i dodade da posao nikud neće pobjeći. - Tačno tako. ko podignutom rukom, zahvalan na naj-
F. je naprosto proždirao cigarete. Kad - Ja znam jednu mudrost. ljepšem rođendanskom poklonu koji sam
mi je dodijalo neprestano motanje, ušao - Kakvu? mogao dobiti. n
74 9/7/2021 STAV