Page 17 - STAV broj 236

KRVAVE PARADE PO SUSJEDSTVU povorke prevoženi su u policijskim “ma- KAKO OSTVARITI PRAVA POVRATNIKA
U medijskim izvještajima isticano je ricama”. Mediji su tada saopćili da je do- Iako su građani Sarajeva većinom mu-
da je događaj prošao mirno zato što ga je gađaj prošao “bez incidenata”. slimani, za čiji svjetonazor homoseksua-
osiguravalo više od hiljadu policajaca. Ta U Zagrebu je 2002. godine održana lizam ne može biti prihvatljiv, čitav do-
tvrdnja nije u potpunosti tačna jer napada prva parada LGBT osoba, koje su zasu- gađaj posmatrali su u tišini, bez ijedne
na učesnike nije bilo ni prije ni poslije te kamenjem i suzavcima, a ozlijeđene ozbiljnije prijetnje, pa se stječe dojam da je
događaja, ni unutar ni izvan “policijskog su 32 osobe. Pet godina poslije, učesnici organiziranje povorke LGBT osoba moglo
prstena”. Sarajlije, naprosto, iako su u zagrebačke parade napadnuti su nakon proći s daleko manje policajaca. Sigurno-
velikom broju, na različite načine, jav- što je događaj završen, a policija je uhap- sne službe nisu zabilježile, barem javnost
no iskazivali stav da su protiv ove pojave sila više osoba. Sličan scenarij ponovio s tim nije upoznata, nijedan pokušaj da
i ovakvog načina njenog promoviranja, se 2009. i 2010. godine. se ugrozi sigurnost učesnika manifesta-
nisu izabrale nasilje. Za razliku od onih U Splitu je ova manifestacija 2011. cije tokom njihovog boravka u Sarajevu.
centara koji Sarajevu pokušavaju zalije- prekinuta zbog toga što su povorku ga- Sve što su protivnici ove pojave i nje-
piti etiketu netolerantnosti. đali čvrstim predmetima, kamenjem, ne promocije učinili bilo je organiziranje
Pokušaj organizacije prve parade ova- petardama i suzavcima, a naredne go- dvije mirne šetnje gradom, kojima su iska-
kve vrste u Beogradu desio se 2001. godi- dine splitska policija je, zbog predo- zali svoj društveni aktivizam i vjerski stav.
ne, uz četrdesetak povrijeđenih i mnogo strožnosti, privela 73 osobe prije odr- Bez buke i nasilja. Bošnjaci su još jednom
krvi. Šetnja je najavljena ponovo 2004, žavanja parade. pokazali visok stepen civiliziranosti i to-
ali je iz sigurnosnih razloga otkazana, Prva crnogorska LGBT parada desila lerantnog odnosa prema pojavama koje
kao i ona koja je bila zakazana za 2009. se u Budvi prije šest godina, u jeku ljetne intimno ne podržavaju.
godinu. Tek godinu poslije, u srbijanskoj turističke sezone. Uz povike “Ubij pede- A dešavanja proteklog vikenda uka-
prijestolnici “uspješno” je organizira- ra!” protivnici parade učesnike su gađali zala su na još jednu društveno-političku
na parada LGBT osoba, iako je događaj kamenjem i staklenim flašama. Doga- činjenicu – među Bošnjacima ne posto-
popraćen velikim neredima u kojima je đaj nije prekinut jer je trideset učesnika ji nijedna ekstremna desničarska grupa,
učestvovalo više od šest hiljada osoba, a parade čuvalo čak 400 policajaca. Iste nijedna radikalna organizacija. Postoji
povrijeđena su 132 policajca. godine, u oktobru, parada je održana u bošnjačka nacionalna politika i zvanična
Četiri godine nakon toga, prije Podgorici. Sam događaj protekao je re- vjerska zajednica, koje su još jednom, po
održavanja parade srbijanska policija lativno mirno, a neredi su zabilježeni ko zna koji put do sada, iskazale i pokazale
privela je pedesetak ljudi, a učesnici izvan pojasa pod policijskom zaštitom. da nasilje i vandalizam u bilo kojem obli-
ku i protiv bilo koga za njih nisu opcija.
Sve civilizacijske testove, a to znači i
one islamske, Bošnjaci su prošli davno. U
njihovoj historiji zabilježeno je mnoštvo
svijetlih primjera, od prihvatanja jevrejskih
izbjeglica iz Španije, preko zaštite Srba i
Jevreja od nacističkog režima, do najča-
snije antifašističke i civilizacijske borbe
za odbranu države, naroda i ljudskih pra-
va od velikodržavnih režima iz susjedstva.
Ako ni zbog čega drugog, onda bi
zbog te činjenice Bošnjaci morali dobiti
pomoć od civiliziranog svijeta da se izbo-
re za vlastita prava, prava povratnika na
obrazovanje i bosanski jezik, kolektivna
i individualna prava Bošnjaka u Sandža-
ku i na drugim mjestima gdje su manji-
na. Jer, ondje gdje su oni većina, ljudska
prava nikome nisu uskraćena. n

STAV 12/9/2019 17