Page 13 - STAV broj 401
P. 13
agresije na Bosnu i Hercegovinu, a onda i njegove interese, a ne da bude opredijeljena ne zna, na što mu je naš pisac odgovorio da
samom oružanom Agresijom na Bosnu i Ge- ovako ili onako zbog nečijih drugih interesa. je upravo to razlika između evropske i bo-
nocidom nad Bošnjacima. Trenutno smo u Drugi razlog je taj što Bošnjaci, kao sanske multikulture: “Ja znam skoro sve u
trećoj fazi, u kojoj se, nakon neuspjele dvi- muslimanski narod, teško mogu prihvatiti kulturama kojima ne pripadam, a s kojima
je, neoružanim (medijskim, političkim i postavke ideologije koja dolazi iz Brisela, a kultura kojoj pripadam dijeli život u Bosni.”
diplomatskim) sredstvima nastoji poništiti koja pod krinkom globalizma, zapravo, radi Nemila činjenica jeste to da su kulture
bošnjački politički subjektivitet kao faktor na ukidanju identitarnih razlika evropskih u Bosni i Hercegovini, zbog velikosrpske i
bez kojeg su bosanski metakulturni i bosan- naroda, ne samo bošnjačkog. Riječ je o ide- velikohrvatske politike, sve više podijeljene,
skohercegovački državni identitet – prazni. ologiji, možda bolje reći “ideologiji”, koja te da se, čak, može postaviti i ozbiljno pitanje
Zašto su Bošnjaci, Bosanci i Bosna i Her- u duhu kantovske interpretacije historije, koliko je u ovoj epohi dobro za Bošnjake da
cegovina problem susjedima, prije svega, ali odnosno stavljanja akcenta na univerzalni imaju interkulturnu – od turbo-folka, preko
i određenim institucionalnim i vaninstituci- moral, zapravo, prerasta u novi milenijali- “Granda” i “Zadruga”, pa nadalje – razmjenu
onalnim centrima moći sa Zapada? Pokušat stički poredak. Svjedoci smo, naime, ozbilj- sa Srbima. Kako god, Bosna je kulturno-ci-
ćemo dati mogući odgovor... nog sukoba globalističkog i suverenističkog vilizacijski fenomen u Evropi kojoj pravilo
pogleda na svijet, sukoba koji usporava, a Augsburškog mira nije prirođeno. Zato je
ZAŠTO SMETAJU BOŠNJACI, BOSANCI I možda i onemogućava, evoluciju zapadnog Alija Izetbegović i rekao da je Bosna ideja,
BOSNA I HERCEGOVINA projekta (Evropska unija) u jednu zdravu, a odbrana njene državnosti i njene poseb-
Bošnjački identitet je problem jer je ba- nadnacionalnu organizaciju, u kojoj svi čini- nosti civilizacijski važna za cijelu Evropu.
ziran na islamskom svjetopogledu i nasljeđu oci poštuju najmanji zajednički sadržilac, a Bosanskohercegovački državni identitet
koje baštini iz islamsko-orijentalnog kruga, ne ugrožavaju partikularne interese. Evrop- podrazumijeva stabilnu bosanskohercegovač-
kulturno-civilizacijskog kruga kojem je i ska unija jeste u krizi, možda ponajviše zato ku politiku, koja ima jasne ciljeve i koja je
teritorijalno pripadao od 15. do kraja 19. što se “u odsustvu Boga moli policiji”, kako partner, ne puki poslušnik, Zapada. Ipak...
stoljeća. Bošnjaci, kao autentičan evropski je to rekao Laibach u pjesmi Europe is falling Bilo bi iluzorno očekivati da upravo sa Zapada
narod, a muslimanski evropski narod, ne apart. Taj sukob globalizma i suverenizma, ne mogu doći diplomate i političari koji hoće
uklapa se jednostavno u sliku recentne ju- koji nije jednostavan, i koji zahtjeva ozbilj- raditi na očuvanju Bosne u okviru zapadnog
deo-kršćanske kulture. Akcent stavljamo na intelektualna pregnuća, našoj akademiji političkog utjecaja, ali ne i na njenoj stabil-
na prilog “jednostavno”. Odbijamo pojed- i analitičarima, potpuna je nepoznanica, a nosti i jačanju suvereniteta, što iz ideoloških
nostavljeno stajalište: “Evropa nas ne voli ako se i tematizira, preopterećen je uskim (spomenuta milenijalistička ideologija koja
zato što smo muslimani.” Ne samo zato što ideološkim stajalištima naše elite socijalistič- radi na brisanju identitarnih razlika), što iz
je o ljubavi besmisleno govoriti u svjetlu po- ke i neosocijalističke provenijencije, dakle čisto lukrativnih razloga. Zašto bi bilo čudno
litičkih odnosa nego prije svega zbog toga potpuno jalovo. ili neočekivano da Escobar, Schmidt, Sattler...
što postoje dva bitna razloga zbog kojih bi- Bosanski metakulturni identitet također rade za kratkoročne političke interese Srba
smo se trebali staviti u evropsku (judeo-kr- je nejasan Zapadu, jer je, bez obzira na to što i Hrvata jer su dobro “podmazani” novcem
šćansku) poziciju i iz nje pokušati pogle- se mirenjem evropskih nacija poslije Dru- ili nekim drugim sredstvom?
dati nas same. Takvo što je potrebno kako gog svjetskog rata naizgled napustilo načelo Kulturološki, balkanski muslimani nika-
bismo bolje razumjeli ponašanje onog dijela Augsburškog mira (Cuius regio, eius religio), da neće biti ostavljeni na cjedilu, na milost
zapadnih diplomata koji Bošnjake i Bosnu jasno da su države zemalja EU nacionalne i nemilost rusko-srpskim, pa i hrvatskim
ne razumiju, te dali adekvatnije reakcije u države i da u svakoj od njih glavnu riječ interesima. Ali to ne mora značiti da će im
cilju ostvarivanja naših nacionalnih intere- imaju narodi / nosioci pojedinačnog (etno) neko drugi braniti politički subjektivitet.
sa koji su, odmah ćemo to istaći, u skladu s nacionalnog identiteta: francuski, njemač- Moguće je biti kulturno neovisan, a politič-
bazičnim liberalno-demokratskim, odnosno ki, holandski, italijanski, slovački, mađar- ki nebitan. Na koncu, u socijalističkoj Ju-
zapadnim standardima. ski, hrvatski... Tolerancija drugih naroda i goslaviji Bošnjaci su bili politički neorgani-
Prvi razlog je pragmatičan strah Zapa- njihovih kultura u tim državama doslovno zirani, ali su kulturno opstali. Ali, Bošnjaci
da od mogućeg utjecaja islamističkih i pa- je samo tolerancija, u osnovnom značenju politički organizirani i stabilni uslov su bez
nislamističkih narativa s Istoka koji preko te riječi. Nikakvo međukulturno prožima- kojeg je nemoguć stabilan bosanskoherce-
Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, kao člani- nje, kakvo je u Bosni prisutno cijeli mile- govački državni identitet jer on može biti
ce Evropske unije, mogu utjecati na liberal- nij. Međukulturno prožimanje zbog kojeg u suprotnosti s glavnim tokovima koje dik-
no-demokratski poredak zapadne kulturne i Bošnjaci u različitim historijskim periodi- tiraju neki centri moći, a koji nisu u skladu
političke hemisfere. SDA, kao politički stub ma, ali samo onda kada se upletu velikopo- s našim nacionalnim interesima.
bošnjačkog identiteta, niti je islamistička, litike s one strane Drine i Une, plaćaju ve-
niti panislamska. Naprotiv, možda je jedi- liki danak u krvi. Uprkos tome, nikada nisu TRI STUBA, NE I KONSTITUTIVNA
na politička organizacija na Balkanu čije je odustali od vrijednosti tog Božijom Riječju Bosna i Hercegovina kao suverena i sta-
djelovanje skoro u potpunom u skladu sa promoviranog principa: “Podijelili smo vas bilna država ne počiva na konstitutivnim
liberalno-demokratskom političkom para- na narode da biste se upoznavali.” (Kur’an) “i-i-i” narodima, nego na spomenuta tri
digmom. Ali jačanje antizapadnih narativa O kakvom se nerazumijevanje bosan- identiteta. Ovaj drugi, bosanski metakul-
među Bošnjacima, koji se kreiraju što zbog ske multikulture radi slikovito govori jedna turni, svakako podrazumijeva i postojanje,
loše informiranosti prosječnih građana, što anegdota. Našem piscu Dževadu Karahasa- pored bošnjačkog, i srpski, hrvatski, te kul-
zbog više nego loše politike zapadnih diplo- nu jedan je kolega svojevremeno prigovorio turne identitete drugih naroda koji, dok se
mata i brutalne medijske i političke agresije što stalno ističe bosansku multikulturu “kao ne upletu politički centri Beograd i Zagreb,
Srbije i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, da je to nešto posebno, a nije”: “U zgradi u bez ikakvih problema mogu egzistirati, koe-
samu SDA mogu primorati da u perspekti- kojoj ja živim stanuje čak jedanaest poro- gzistirati, manje ili više se prožimati.
vi svoj politički fokus pomjeri sa Zapada na dica pripadnih različitim kulturama. Nije Bosna kao suverena država može od-
Istok, mimo njene volje. Jer, ne smetnimo samo Bosna multikulturna.” Karahasan braniti sva tri identiteta i biti saveznik za-
s uma, bazični zadatak SDA jeste da bude mu je postavio pitanje zna li išta o kultu- padnim centrima moći koji globalizam ne
ogledalo naroda koji predstavlja i skrbi za rama tih porodica, ovaj mu je odgovori da vide kao sredstvo ukidanja partikularnih
STAV 11/11/2022 13