Page 16 - STAV broj 401

POLITIKA

Prof. dr. Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava

SCHMIDTOVE ODLUKE NISU U

SKLADU S PRINCIPIMA USTAVA

BOSNE I HERCEGOVINE

Odluke su donesene u izbornoj noći, pa je u vezi s tim stvorena pravna nesigurnost kod političkih
subjekata koji su učestvovali na izborima, jer su se izbori odvijali po jednim propisima, a primjena
izbornih rezultata odvijat će se po drugim propisima. Na neki način imamo i povratno djelovanje
pravnih akata. To su neki razlozi koji govore da su odluke visokog predstavnika problematične sa
stanovišta određenih ustavnih principa, ocjenjuje prof. Pobrić.

Razgovarao: Hasan EMINOVIĆ “luta” u vezi s imenovanjima, ne zna se
STAV: Kako Vi razumijete odluku viso- ko i kojim aktom određuje broj delegata
kog predstavnika Schmidta nametnutu iz kantonalnih skupština, u Dom naroda
gledni profesor ustavnog prava u izbornoj noći? Je li ona, gledano iz Parlamenta Federacije BiH i njihov naci-
i jedan od vodećih bosansko- ugla ustavnog prava, jasna i primjenjiva? onalni sastav. Prema jednom mišljenju,
hercegovačkih pravnih teore- POBRIĆ: Odluka Visokog predstavni- to bi trebala da određuje Centralna izbor-
Utičara prof. dr. Nurko Pobrić ka u osnovi je i jasna i primjenjiva. U toj na komisija (CIK) svojim uputstvom, što
svoju bogatu pravnu karijeru okončano Odluci, odnosno odlukama, jer je riječ o je uradila i na prošlim izborima i sada.
je krajem 2018. godine odlaskom u pen- dvije odluke, ima nekih tehničkih, ili no- Međutim iz Ustava Federacije BiH, koji
ziju s pozicije sudije Kantonalnog suda motehničkih nejasnoća i praznina. Nije, nije promijenjen Odlukom visokog pred-
u Mostaru. U intervjuu za Stav profesor naprimjer, jasno do kraja u kojem roku stavnika, taj broj delegata iz kantonalnih
Pobrić govori o potezu visokog predstav- se mora formirati Vlada Federacije BiH skupština u Dom naroda Parlamenta Fe-
nika međunarodne zajednice u Bosni i poslije imenovanja predsjednika Fede- deracije BiH određuje se zakonom, to bi
Hercegovini Christiana Schmidta, koji racije BiH i šta se dešava ako se u zada- u ovom slučaju bio Izborni zakon. Odlu-
je na dan Općih izbora, 2. oktobra 2022. nom roku Vlada ne formira – raspisuju ka visokog predstavnika ne zadovoljava
godine, izmijenio Izborni zakon Bosne i li se novi izbori, što bi po meni trebalo kriterije demokratske pravne države, od-
Hercegovine. biti utvrđeno kao ustavna norma. Još se nosno vladavine prava, a time i principe
Ustava BiH. Naime, članom 1. stav I, koji
nosi naziv Načela Ustava BiH, propisano
je da je Bosna i Hercegovina demokratska
država koja funkcionara u skladu sa za-
konom ili vladavinom prava, a na osnovu
slobodnih i demokratskih izbora. Načelo
vladavine prava jeste i načelo demokrat-
ske pravne države. Uz ostalo uključuje
princip legaliteta, odnosno ustavnost i
zakonitost, načelo legitimiteta državne
vlasti i efektivnu ustavnu zaštitu ljud-
skih prava. Navedena načela, principi,
nisu uvažavani, bar u nekoj mjeri, u slu-
čaju odluka visokog predstavnika, jer su
te odluke donesene u izbornoj noći, pa je
u vezi s tim stvorena pravna nesigurnost
kod političkih subjekata koji su učestvo-
vali na izborima, jer su se izbori odvijali
po jednim propisima, a primjena izbor-
nih rezultata odvijat će se po drugim pro-
pisima. Na neki način imamo i povratno
djelovanje pravnih akata. To su neki ra-
zlozi koji govore da su odluke visokog
predstavnika problematične sa stanovišta
određenih ustavnih principa. Poznato je

16 11/11/2022 STAV