Page 38 - STAV broj 362

EKONOMIJA

veliki dio usjeva će propasti, a i ono što
se proizvede teško će se transportirati do
kupaca kroz ratnu zonu.
S druge strane, i svi ostali poljoprivred-
ni proizvodi će poskupiti; oni životinjskog
porijekla zbog rasta cijena stočne hrane,
te rasta cijena goriva i ostalih energenata.
Ipak, jedno od većih i značajnijih posku-
pljenja jeste poskupljenje mineralnih đu-
briva koja osiguravaju poljoprivrednicima
visoke prinose. Mineralno đubrivo posku-
pilo je više od 100 posto, a vjerovatno će
biti skuplji sadni i sjemenski materijal. Uz
skuplje gorivo, poljoprivredni proizvodi
definitivno će poskupiti i u 2022. godini,
bez obzira na to kakav će biti rod jer su
sve ulazne sirovine poskupile. Hoće li to
biti pet posto, kako IRI predviđa, ili više,
danas se pouzdano ne može znati, ali da
će poskupiti, hoće, a to se odnosi na sve
– od žitarica, povrća, voća, mlijeka, mesa,
do industrijskog bilja.

PROBLEMI SU DUBLJI I VEĆI OD
SAMIH CIJENA
No nije jedini problem poljoprivrede
poskupljenje ulaznih sirovina. Problemi
bosanskohercegovačke poljoprivredne poljoprivredne trgovine i EU integraci- koja se odmara, odnosno, trenutno se ne
proizvodnje jesu dublji i veći od samih je u kojima Bosna i Hercegovina sudje- obrađuje, op. a.), koja omogućuju proi-
cijena. Poljoprivreda je, sa sigurnošću se luje i koje su joj neophodne za buduće zvodnju po principima ekološke poljopri-
može reći, najvažnija privredna grana, ali integracije. Uslijed ovih procesa, gdje su vrede, što može biti velika šansa za naše
nema taj status, zapravo, potpuno je obr- dostupne praktično neograničene količi- poljoprivrednike. Tržište organskih pro-
nuto, poljoprivreda se u našem društvu ne proizvoda na svjetskom / EU tržištu, izvoda u stalnom je porastu na Zapadu,
smatra nečim čime se ljudi bave samo ako ovaj princip gubi na značaju. Umjesto sa- a cijene ovih proizvoda su i po nekoliko
nemaju ništa drugo – posao za neuke, za modovoljnosti, zemlje se sada više foku- puta veće od konvencionalnih proizvodnji.
seljake. A, ustvari, za bavljenje poljoprivre- siraju na specijalizacije i traženje svojih Tako da trebamo više razmišljati o poveća-
dom potrebno je mnogo znanja, vještine te ‘niša’ na svjetskom i EU tržištu. Tako da nju proizvodnje onih proizvoda s kojima
ozbiljnog i napornog rada. Bez obzira na i mi trebamo tražiti svoje mogućnosti i ćemo imati konkurentsku prednost, a ne
to što poljoprivrednici osiguravaju hranu prilike. Kada posmatramo poljoprivred- na ukupnom nivou”, kaže Makaš.
za sve nas, ipak su potcijenjeni. nu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, Prema njenim riječima, politika sub-
Istovremeno, u Bosni i Hercegovini možemo reći da imamo poprilično nisku vencioniranja poljoprivredne proizvodnje
poljoprivreda se shvata kao usputno, do- upotrebu vještačkog đubriva i pesticida, je neadekvatna i aktuelnim uvjetima ne-
datno zanimanje: posadi nešto za svoje čak i u konvencionalnoj proizvodnji. Ve- prilagođena. A tu ne misli na iznos novca
potrebe, ako šta bude preko toga, može liki broj površina je pod ugarom (zemlja koji se izdvaja za subvencije.
se i prodati. S takvim pristupom nema Ona ističe da nema harmonizirane
ozbiljne poljoprivrede. A potencijala za poljoprivredne politike u Bosni i Herce-
rast itekako ima. Uzimajući u obzir govini. Posljedica je toga da se mjere po-
Uzimajući u obzir prirodne, klimat- ljoprivredne politike kreiraju prema poli-
ske i sve druge resurse koji su za razvoj prirodne, klimatske i sve tičkim, a ne ekonomskim kriterijima, što
poljoprivrede na raspolaganju u Bosni i druge resurse koji su za posredno dovodi do neefikasnog trošenja
Hercegovini, ne možemo biti zadovoljni ionako oskudnih sredstava za podsticaje.
sadašnjim nivoom ispunjenja potreba iz razvoj poljoprivrede na S druge strane, imamo vrlo različite mjere
domaće proizvodnje, kaže doc. dr. Meri- raspolaganju u Bosni i podrške koje su u koliziji između entiteta,
ma Makaš s Poljoprivredno-prehrambe- ali i s EU politikom, kao i WTO pravilima.
nog fakulteta u Sarajevu. Hercegovini, ne možemo “Jedna od pravih mogućnosti za po-
“Međutim, moramo imati na umu da biti zadovoljni sadašnjim boljšanje u sektoru poljoprivrede u Bosni
unutar ukupne poljoprivredne proizvod- i Hercegovini jesu IPARD sredstva. Me-
nje imamo znatne razlike u proizvodnji nivoom ispunjenja potreba đutim, Bosna i Hercegovina još nije ispu-
određenih proizvoda. Kada je riječ o pro- iz domaće proizvodnje, kaže nila uvjete za povlačenje i implementaciju
izvodima kao što su mlijeko, jaja, meso EU IPARD sredstava iako se potrošilo go-
peradi, određene voćne i povrtne kultu- doc. dr. Merima Makaš s tovo pet godina na pregovore. Posljedica
re, možemo govoriti o visokom stepenu Poljoprivredno- ovakvih ‘nedogovora’ jeste gubitak više od
samodovoljnosti. Treba reći da je princip sedam miliona eura tehničke pomoći i tri
samodovoljnosti prevladan u agroeko- -prehrambenog fakulteta miliona eura grantova za poljoprivrednike,
nomskoj nauci. Razlog su liberalizacija u Sarajevu. za period 2007–2013, zatim minimalno 50

38 11/2/2022 STAV