Page 39 - STAV broj 362
P. 39

Na pitanje da li se slaže da su, izme-  svi poljoprivrednici u svijetu, ne mogu se
                                            đu ostalog, neki od problema koji za-  sami boriti protiv kriza, nesigurnosti pro-
                                            htijevaju rješenje, a o kojima se uopće   izvodnje izazvane krizama i klimatskim
                                            ne govori: usitnjeni zemljišni posjedi;   promjenama, kao ni protiv povećanja ci-
                                            nepostojanje uređenog sistema ponude   jena poljoprivrednih inputa. Svi oni tre-
                                            i potražnje poljoprivrednog zemljišta   baju pravovremenu i adekvatnu podršku
                                            za iznajmljivanje; nedostatak poljopri-  države koja, ako izostane, kao što je to
                                            vredne mehanizacije, Makaš odgovara:   slučaj kod nas, poljoprivreda propada i
                                            “Ne slažem se, govori se o njima, samo   postaje zavisna od uvoza.”
                                            što dovoljno ne dopire do donosilaca   Prema njenim riječima, da bi se prevla-
                                            odluka. Sredstva namijenjena podršci u   dali ovi problemi, potreban je strateški pri-
                                            poljoprivredi već odavno bi trebala pro-  stup. A to znači: analizirati sve resurse na
                                            mijeniti kurs, da se povećaju iznosi koji   lokalnim nivoima; utvrditi osnovne nedo-
                                            se odnose na investicije u poljoprivredna   statke i prednosti; prepoznati potrebne pri-
                                            gazdinstva koja će poboljšati tehnologiju   rodne uvjete za određenu vrstu proizvodnje
                                            proizvodnje. Također treba početi zvati   na određenom lokalitetu i na osnovu toga
                                            pravim imenom mjere podsticaja. Davati   razvijati specifične proizvodnje, ali i širiti
                                            sredstva za dvije krave godinama ne mo-  mogućnosti razvoja sektora kroz dodatne
                                            žemo zvati podsticajnom već socijalnom   djelatnosti kao što je agroturizam; razvoj
                                            politikom. Usitnjeni zemljišni posjed ne   zasnivati na edukacijama i tehnološkom
                                            mora biti problem, usitnjenost u nekim   razvoju. Poseban naglasak treba biti na
                               Merima Makaš  uvjetima može biti i prednost ako je or-  podsticajima za mlade ljude koji su sposob-
                                            ganizovana proizvodnja. Povećava se bi-  ni i ambiciozni, željni da razvijaju i mo-
          miliona eura 2014–2020. godina. Opstrukci-  odiverzitet i prostor ima diverzifikaciju   derniziraju poljoprivrednu proizvodnju.
          ja uspostave IPARD strukture koju provodi   proizvodnje. Ako ga smatramo proble-  U takvim uvjetima modernizacija bi tre-
          RS prijeti da Bosna i Hercegovina izgubi   mom, on je teško rješiv i kao takav nije   bala podrazumijevati bolju organizaciju i
          sredstva iz IPARD III instrumenta za peri-  prioritet za rješavanje. Tradicija nasljeđi-  uvođenje IT praksi (digitalizacija, automa-
          od 2021–2027, gdje je procijenjeni gubitak   vanja zemljišnih posjeda, koja ih dodatno   tizacija, primjena pametnih tehnologija,
          od 100 do 140 miliona eura”, kaže Makaš.   usitnjava, problem je za čije rješavanje će   klimatski pametne poljoprivredne prak-
                                            trebati dugo godina i opet je pitanje da   se). Time bi se omogućilo zadovoljenje
          PODSTICAJ ZA MLADE DA SE BAVE     li ćemo ikad htjeti promijeniti običaje.   3 uvjeta (količina, kvalitet i kontinuitet)
          POLJOPRIVREDOM                    Udruživanje u zadruge, kao najbolji mo-  te tako olakšao izlazak na tržište. Narav-
            Dodaje da, kada je u pitanju uvoz,   gući oblik prevladavanja ovog problema,   no, osim proizvođača, država bi trebala
          nema koordinacije u inspekcijama pa ne   još nije na tom nivou povjerenja prema   da prema principima Evropske unije, s
          uvozimo prema stvarnim potrebama, već   zadrugama da bi se odlučivali na ovakvu   kojom imamo i obavezu da usklađujemo
          često u većim količinama, te tako gušimo   vrstu saradnje. Znatno veći problem jesu   politike, radi na uređenju tržišta, što bi
          domaću proizvodnju uvoznim proizvodi-  nizak tehnološki nivo proizvodnje i slaba   dovelo do rasta proizvodnje, ali i sigur-
          ma koji su obično jeftiniji od domaćih.   organizacija. Naši poljoprivrednici, pa i   nosti u snabdijevanju hranom.      n


                                                                                                    STAV 11/2/2022 39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44